Milionska izdvajanja za nagrade ljekarima

Objavljujemo drugi dio priče o istraživanju provedenom u 33 evropske zemlje i prvi put javno objavljenim podacima o tome sa koliko novca farmaceutska industrija direktno finansira ljekare. Ovdašnje firme ili negiraju plaćanja ljekara ili ne odgovaraju na upite.

Region 11.08.2016 | 12:40 Podaci objavljeni na inicijativu Evropske federacije farmaceutske industrije i nacionalnih udruženja EFPIA svjedoče o milionskim iznosima sponzorstava farmaceutske industrije.

Ukupno 25 farmaceutskih kompanija koje posluju u Hrvatskoj i koje obezbjeđuju 60 posto tamošnjeg tržišta lijekova, isplatile su u 2015. godini 105 miliona kuna odnosno oko 27 miliona maraka zdravstvenom sektoru, od čega se 40 posto sredstava odnosi na direktno finansiranje kotizacija, putnih troškova, smještaja i drugih usluga zdravstvenih radnika.

U Hrvatskoj su, kao mjera jačanja transparentnosti poslovanja i jačanja profesionalnog integriteta neki ljekari pristali da im se objave imena i iznosi koje su primili od proizvođača lijekova.

"Čak 97 posto građana Hrvatske podržava redovno učestvovanje ljekara na stručnim edukativnim skupovima, a njih 89 posto podržava javnu objavu podataka o prenosu vrijednosti," saopštava Udruženje „Inovativna farmaceutska industrija“ IFI iz Hrvatske.

Podaci o finansijskim transakcijama farmaceutske industrije zdravstvenom sektoru objavljeni su i u susjednoj Srbiji. Inicijativu je podržalo i Ministarstvo zdravlja.

"Osnovni motiv za objavu podataka je želja da se uvođenjem većeg nivoa transparentnosti javnosti omogući bolje razumevanje složenih i već visoko regulisanih odnosa između farmaceutske industrije i zdravstvenih radnika i zdravstvenih organizacija. Kroz bolje razumevanje podižemo legitimitet tih odnosa na viši nivo", kažu za Žurnal iz srbijanskog udruženja proizvođača lijekova Inovia.

 Benefiti se mjere s ljudske strane

ZADA Pharmaceuticals iz Lukavca proizvodi 53 lijeka koji se izdaju na ljekarski recept. ZADA lijekovi se nalaze na esencijalnim listama u svih deset kantona Federacije. U prošloj godini kompanija je ostvarila 4,3 miliona maraka prometa.

"Donacije ZADA Pharmaceuticals usmjerene prema zdravstvenim ustanovama odnose se na nabavku medicinskeopreme, renoviranje i osposobljavanje novih objekata, bolnica, ambulanti i pretežno uvijek su medijski propraćene, a iinformacije o istim se nalaze na našoj web stranici, iz  čega se može lako donijeti zaključak o visini finansijskihsredstava koja su donirana, ukoliko javnost zanima ta informacija", navodi Amela Alibabić iz ZADA Pharmaceuticals.

Prema dostupnim podacima, ZADA je tokom 2015. godine donirala lijekove za 13 domova zdravlja - UKC Tuzla, Polikliniku Merhamet Mostar, Bolnicu Jajce i Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica Drin Fojnica - ukupne vrijednosti 123.870 maraka.

Iste godine ZADA je finansirala renoviranje i nabavku opreme - televizor, laptom, projektor, namještaj - za Edukacijski centar u Domu zdravlja Živinice, te finansijski pomogla izgradnju Dnevne bolnice i Laboratorija kliničkih vještina odjela za Infektologiju UKC Tuzla. Podaci o vrijednosti ova dva sponzorstva nisu navedeni.

"Mi u ZADA Pharmaceuticals ne gledamo samo u smjeru koju ćemo korist imati od donacija i sponzorstava, gledamodosta šire i više sa ljudske strane. Kada znate da možete da pomognete nekome u ostvarenju njegovih ciljeva, kada vidite da ste jednu ženu usrećili što ste joj poklonili lijek koji koristi i za koji taj mjesec neće morati odvojiti novac odsvoje penzije", kaže Alibabić.

 Podrška u skladu sa profitom

Amsal Pharmaceuticals na upit Žurnala odgovara da uopšte ne pružaju sponzorstva zdravstvenom sektoru.

„Nažalost, Amsal Pharmaceuticals do sada nije bio u prilici da radi u punom kapacitetu, zbog toga što naši proizvodi uglavnom i još uvijek nisu prisutni na esencijalnim listama lijekova. Nakon dvije godine poslovanja provedenog u neuspjelim pokušajima za uvrštavanjem naših proizvoda na esencijalne liste lijekova, tek sada nalazimo svoje mjesto na pozitivnim listama određenih kantona", kažu iz Amsala i dodaju da u budućnosti imaju namjeru da "podrže zdravstvene ustanove u BiH u njihovom radu".

Amsal je u 2015. godini ostvario promet u vrijednosti 173.454 maraka. Farmavita je, sa 18,7 miliona maraka prometa u 2015. godini treći najveći proizvođač lijekova u BiH. Nisu odgovorili na pitanja Žurnala, kao ni Pharmamed.

Bez kontrole države

Odnos proizvođača lijekova i ljekara regulisan je Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima i Pravilnikom o načinu oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava. Nadzor nad oglašavanjem lijekova stručnoj javnosti treba da vrši farmaceutski inspektor Agencije.

"S obzirom da su u Agenciji samo tri farmaceutska inspektora, čija je nadležnost kompletna proizvodnja i promet lijekova i medicinskih sredstava u BiH, za sada nije vršen inspekcijski pregled oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava prema stručnoj javnosti", kaže za Žurnal Tijana Spasojević-Došen, šef odsjeka za Informisanje o lijekovima i medicinskim sredstvima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i dodaje da je prijava za neregularno oglašavanje bilo: Svakako, uvijek se dešava da nosioci dozvola jedni druge prijavljuju kada je u pitanju neregularno oglašavanje lijekova, i u tim slučajevima Agencija je do sada reagovala na način da opomene nosioce dozvole. Nalaganje ovakvih korektivnih mjera svaki put je imalo za rezultat korigovanje oglašavanja na način da bude u skladu sa Zakonom i Pravilnikom.

Evropsku praksu pozdravljaju.

"Svaka transparentnost u radu je uvijek dobrodošla i ovo što se sada dešava u EU, po ovom pitanju, sigurno će se desiti i u BiH jednog dana. Međutim, treba imati na umu na kom stepenu razvoja je naše društvo uopšte, te da i po nekim drugim pitanjima kada je transparentnost u radu u pitanju, EU je daleko ispred nas", ocjenjuje Došen – Spasojević.

Na istom fonu je i Ljekarska komora Kantona Sarajevo.

"Mi ćemo sebe morati primorati da imamo najčistiji odnos sa farmaceutikom, to je jedan od zadataka Komore. U BiH sve dođe kasnije, i televizor i mobilni telefon, pa i standardi ponašanja", kaže Fahrudin Kulenović, predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo.

A standardi ponašanja i transparentnosti proizvođača lijekova članica EFPIA su jasni. Kažu, riječ je o civilizacijskom dometu i praksi koja je naročito poželjna u zemljama čiji se javni zdravstveni sistem suočava s velikim izazovima - finansijskim, organizacionim i funkcionalnim i čiji je pravosudni sistem nedovoljno efikasan. Opisali su tako, slučajno ili ne, upravo Bosnu i Hercegovinu.

Izvor: Žurnal.info