Knin: Dan pobjede ili stranačka zabava?

U prisustvu hrvatskog državnog vrha i ove godine u Kninu je svečano obeležena godišnjica vojno-policijske akcije Oluja, koju Hrvati slave kao Dan pobede i domovinske zahvalnost i Dan branitelja, a poruke su ovog puta bile u skladu sa kampanjom za vanredne parlamentarne izbore, koji će u Hrvatskoj biti održani u septembru.

Region 05.08.2016 | 16:17 Uobičajeno nakon zvaničnog dela svečanosti ulicama Knina su se mogle čuti ustaške pesme i pokliči "Za Dom spremni" mada je za razliku od prethodnih godina toga značajno manje.

Kakoje javio izveštač Tanjuga sa lica mesta, predstavnici HOS-a nosili su zastavu sa tom porukom.

Bivši premijer i lider Narodne koalicije Zoran Milanović nije se pojavio u Kninu, ali je bio najčešća tema na ulicama i u kafićima zbog njegove nedavne izjave da je Hrvatska "slučajna država".

Zato je prva poruka predsednice Kolinde Grabar Kitarović bila upućena upravo Milanoviću. Ona je, naime, rekla da je Hrvatska stvorena pobedom hrvatskog naroda i njegovom voljom izraženom na referendumu 1990, a vojnu operaciju Oluja je nazvala "briljantnom i etički čistom".

Kitarović je odgovarajući Milanoviću poručila:"Moderna Hrvatska država stvorena je voljom hrvatskog naroda i voljom izraženom na referendumom 1990. i veličanstvenom pobedom hrvatskih branitelja u Oluji koju ovde danas slavimo".

Istakavši da je godišnjica Oluje Dan pobede, slobode i mira za Hrvatsku, Grabar Kitarović je rekla da su sve to morali izvojevati u ratu, braneći zemlju od "unitarističkog jugoslovenstva i četništva koji su počinili strašna zla širom Hrvatske i BiH".

Uz  poseban pijetet iskazan prvom predsedniku i poglavniku Franji Tuđmanu, Kitarović je rekla da je Hrvatska Olujom dokazala svoju odlučnost da bude slobodna država, ali i sposobnost da bude suverena.

Svi se, kazala je, moramo okrenuti budućnosti kako u Hrvatskoj tako i u odnosima sa zemljama bivše države. 

Ona je obećala podršku Srbiji za ulazak u EU, te dodala da želi da veruje i da ceni da su hrvatskoj manjini u Srbiji obezbeđena njena legitimna nacionalna prava.

Hrvatska je u tom smislu, smatra ona, učinila više nego iskorak, ali i primetila da uvek mesta za napredak.

Prethodno, prisutnima se obratio pukovnik u penziji Ivica Glavota koji se javno izvinio hrvatskom narodu jer posao nakonj Oluje nije završen do kraja.

On je oštro kritikovao hrvatsku vlast rekavši da joj je narod verovao i da je očekivao napredak u svim segmentima društva i borbu za savremeno društvo.

"Taj drugi čin nije ni počeo, 21 godinu nakon Oluje. To je bila operacije koja je omogućila poražavanje velikosrpskih pretenzija, ali i da niko drugi, osim Hrvata ne može određivati budućnost zemlje", rekao je.

Ovom bivšem specijalacu koji je, kaže, ratovao od Vukovara do Prevlake, najviše smeta to što su, kako je rekao, birački spiskovi čišćeni u gotovo svim gradovima, ali ne i u Vukovaru, što je omogućilo da se postavljaju ćirilične table.

"Priča o lustraciji je istina i treba se osloboditi tog tereta, jer se samo tako može lakše ići napred", rekao je Glavota i dodao:

"Kada u državi postanete papci znate da ćete uskoro biti papkari, volovi. Narode moj, ne dopustite da nas vuku za nos", poručio je on.

S druge strane, Milanović je nakon polaganja venaca na zagrebačkom groblju Mirogoj svečanost u Kninu nazvao "stranačkom zabavom".

"Naravno da je to uvreda prema ljudima, ali od onih koji organiziraju stranačku proslavu i stranački tulum. Naravno da u Kninu ima i ljudi koji tamo dolaze s patriotskim, domoljubnim motivima i ne dolaze na stranački skup. Ali nažalost, zadnjih godina to se pretvorilo u stranački skup HDZ-a", rekao je Milanović novinarima.

Poruke odlazećeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, čije ime se najčešće pominje uz priču o ustaštvu i hrvatskom neofašizmu, bile su danas drugačije. 

On je rekao ustaški simboli nigde nisu dobrodošli, te da je zato uputio poruku mladima ne koriste bilo koje znakovlje propalih režima i ideologija i da ponosno stoje isključivo iza zvaničnog barjaka i grba današnje moderne i demokratske Hrvatske.