A gdje je tu Čović?

Nakon nekoliko mjeseci napete političke situacije, zategnutih odnosa oko nekih od najvažnijih pitanja koje BIH treba ispuniti na putu ka EU, za sto su sjeli predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik.

Bosna i Hercegovina 01.08.2016 | 20:48 Foto: Anadolija

Postigli su, tvrde, načelan dogovor u vezi sa kreditnim aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), ali i Mehanizmom koordinacije koji je bio kamen spoticanja, a tiče se upravo načina kakvim će BiH komunicirati sa Unijom. Kako to obično u BiH biva, kada se dvojica uspiju dogovoriti, trećem dogovor ne odgovara. Član Predsjedništva Dragan Čović kaže kako je sporazum koji su napravili Dodik i Izetbegović tek mrtvo slovo na papiru.

Milorad Dodik i Bakir Izetbegović sjeli su za sto, ali kafanski, i načelno dogovorili sve oko čega kompromisa nije bilo već mjesecima. Najprije su se uspjeli dogovoriti oko novca koji treba uzeti od Međunarodnog monetarnog fonda. Ukratko, u Republici Srpskoj će raditi na primjeni Mehanizma koordinacije koji je tijelo koje treba faktički da predstavlja BIH u razgovorima sa EU, a predstavnici Izetbegovićeve Stranke demokratske akcije u izvršnoj vlasti potpisaće pismo namjere za kredit sa MMF-om.

No, u svemu su zaobišli još jedno važno ime u bh. politici. Riječ je o Draganu Čoviću još jednom članu državnog Predsjedništva koji se oštro protivi izbacivanju kantona iz Mehanizma koordinacije.

"Prema onom šta sam ja vidio da su njih dvojica usaglasili to može biti dobar dogovor dvije stranke, ali nikako dogovor koji može proći na Vijeću ministara BiH. Imam osjećaj da je Izetbegović prihvatio da se u sporazum unesu neki elementi za koje smo se ja, on i gospodin Ivanić dogovorili da su neprihvatljivi. Ni u jednoj varijanti se ne može pravit dogovor, a da se izuzmu županije iz načina koordinacije”, kazao je Čović.

Dodik i Izetbegović su, naime, dogovorili da Mehanizam koordinacije čine predstavnici entiteta i državnog Savjeta ministara. Za analitičara Adnana Huskića bilo je očekivano da će predstavnici hrvatskog naroda reagovati.

“Mi sad imamo situaciju da oni imaju interese koji su dijametralno suprotni. Onda imate situaciju da kada se dogovore dva, treći je sasvim sigurno u cijeloj toj priči ne samo izostavljen nego njegovi interesi nisu uzeti u obzir. A interesi sve tri strane su u principu refleksija sistema u kojem sad živimo”, navodi Huskić.



Miloš Šolaja

Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci vjeruje da je ono što su dogovorili Izetbegović i Dodik bilo zanemarivano tokom priprema za aplikaciju BiH za prijem u EU.

“To što gospodin Čović prigovara mislim da je više zbog toga da pokaže da je i hrvatska komponenta zaista dio tih politika koje se dešavaju u BiH i ona institucionalno može da se izrazi kroz njegovu poziciju i poziciju kantonalnog usaglašavanja”, kaže Šolaja.

On dodaje da je specifičnost BiH to da se prije entitetskog usaglašavanja treba proći kroz usaglašavanje u kantonima u Federaciji BiH.

“Očigledno da se tu radi o različitoj percepciji načina na koji se taj glas ispoljava”, dodaje Šolaja.

Bosanskohercegovački političari su davno razgovore važne za funkcionisanje države iz institucija izmjestili u kafane i restorane. Međustranački umjesto institucionalnih dogovora upravo i dovode do situacija da uvijek poneko nije zadovoljan dogovorenim.

Analitičar Adnan Huskić kaže da se često zbog toga upućuju kritike čak i EU koja prihvata ovakav način rada.



Adnan Huskić

“Odgovor koji se dobija je da parlamenti nisu dovoljno uradili na izgradnji sopstvenog digniteta i kredibiliteta jer su pokazali da ono što se dogovori u tim kafanama u parlamentima prolazi bez ikakve teškoće. Ne možemo u tom smislu kriviti EU, mada možemo reći da nije prihvatljivo da neko ko se zalaže za razvoj demokratije u BiH i za razvoj demokratskih institucija treba da prihvati ovakav način rješavanja problema. Međutim, nije prvi put i nažalost predstavlja više ono kako naši političari shvataju i demokratiju i institucije ove države i nas i našu ulogu u svemu tome”, dodaje Huskić.

Podsjetimo, problem oko dogovora među entitetima produbili su se kada je MMF odložio kreditni aranžman od 1,1 milijarde konvertibilnih maraka s BiH, jer svi članovi Fiskalnog vijeća te zemlje početkom jula nisu potpisali pismo najmere, ključni dokument za odobravanje aranžmana.

Pismo namjere nisu potpisali članovi Fiskalnog vijeća BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i premijer Federacije BiH Fadil Novalić, oba iz SDA na čijem je čelu Bakir Izetbegović.

Kao razlog je naveden zastoj na putu BiH ka EU, jer je RS prvobitno odbila da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i Mehanizam koordinacije.

Izvor: RSE