Tuđman ubijeđivao Amere da prihvate referendum o Srpskoj

Franjo Tuđman, tadašnji hrvatski predsjednik, Amerikance je pokušao ubijediti da pristanu na podjelu BiH na osnovu čuvene mape koju je nacrtao na salveti 1994. godine, te da omoguće Republici Srpskoj referendum o konfederaciji sa Srbijom, pravdajući to tvrdnjom da Srbi inače neće prihvatiti mirnu reintegraciju istočne Slavonije ni mirovni plan za BiH.

Republika Srpska 01.08.2016 | 16:11 U dokumentu od 17. avgusta 1995. godine, koji je američki Stejt department deklasifikovao u četvrtak prošle sedmice, tvrdi se da je Mate Granić, ministar spoljnih poslova Hrvatske, sa svojim zamjenikom Ivom Sanaderom i specijalnim Tuđmanovim izaslanikom Miomirom Žužulom, Piteru Galbrajtu, američkom ambasadoru u Zagrebu, predstavio Tuđmanov prijedlog sa mapom.

Međutim, Galbrajt je u svojim bilješkama napisao da Granić nije bio entuzijasta u vezi s Tuđmanovim viđenjem BiH.

Podsjećamo, Tuđmanova mapa BiH na salveti predviđala je podjelu BiH po kojoj bi, između ostalog, Banjaluka pripala hrvatskom dijelu BiH, a Tuzla bi prešla u srpske ruke.

Galbrajt je pisao u Vašington da je Granić rekao da je Tuđman "u dubini svog srca" ubijeđen da je mapa na salveti najbolje rješenje za zapadni svijet, te je dodao da se Granić ogradio objasnivši da je to samo "teoretski prijedlog", te da "Hrvatska razumije realnost".

"Bilo je očigledno da su se Granić i Žužul osjećali veoma neprijatno dok su objašnjavali Tuđmanove grandiozne planove. Njima su bile jasne potencijalne poteškoće za Hrvatsku i davali su nam znakove na delikatan način u poziciji potčinjenog u kojoj su bili, da Tuđmanova viđenja nisu bila i viđenja Vlade Hrvatske", napisao je Galbrajt.

Galbrajt je u memorandumu Stejt departmentu prenio Granićevo izlaganje Tuđmanovog prijedloga, koji je, osim mape, predviđao i referendum za Republiku Srpsku o njenom budućem statusu.

"Bh. država bila bi zasnovana na muslimansko-hrvatskoj federaciji koja bi bila u konfederaciji s Hrvatskom, dok bi područja koja drže bosanski Srbi mogla biti u konfederaciji sa Srbijom i Crnom Gorom nakon sprovedenog referenduma. Granić nam je rekao da vjeruje da bi Šaćirbej bio spreman prihvatiti tekst koji bi predviđao referendum, te da Šaćirbej ima jasnu podršku predsjednika Izetbegovića", napisao je u memorandumu Galbrajt.

Žužul je rekao da je za Hrvatsku važno da prilikom implementacije mirovnog sporazuma u BiH narodi imaju pravo na samoopredjeljenje zasnovano na ustavnim principima, ali je dodao da mape treba prilagoditi na način da to "ne bude protumačeno kao podjela BiH".

Granić je dodao da bi ovakvo rješenje bilo prihvatljivo za hrvatsko javno mnjenje, uz jednu primjedbu da bi, kako je rekao, pripajanje RS Srbiji bilo protumačeno kao "stvaranje nove Jugoslavije", ali je izrazio mišljenje da Srbi ne bi prihvatili sporazum bez spominjanja referenduma.

Žužul je rekao da bh. Hrvati ne bi imali pravo na referendum jer je njihov status riješen Vašingtonskim sporazumom, te je dodao da bi Hrvatima takvo rješenje bilo prihvatljivo kada za dvije godine budu izgrađeni željeznička pruga Ploče - Sarajevo - Brčko, te autoput iz Sarajeva i Livna kroz Sarajevo do Zagreba preko Bihaća.

Zanimljivo je i mišljenje Ive Sanadera po pitanju referenduma: on je, kako je navedeno, tvrdio da nijedan srpski političar ne bi politički preživio potpisivanje sporazuma ako im ne bi bilo omogućeno da zadrže teritorije nakon gubitaka u zapadnoj Slavoniji i Krajini, te planirani povratak istočne Slavonije.

Američki izaslanik Robert Frejzer je, kako se navodi u memorandumu, Granića upozorio da bi "Tuđmanov istorijski deterministički pristup prema pitanjima na Balkanu mogao samo škoditi Vladi Hrvatske", dok je Galbrajt rekao da SAD podržavaju muslimansku stranu.

"Granić nam je rekao da njegova vlada ima 'realan pristup' u prihvatanju opšteg sporazuma i da neće praviti problem u vezi s mapama. Ambasador Galbrajt je upozorio Hrvate da se američko javno mnjenje najviše identifikuje s muslimanskom stranom i da bi bilo kakvo spominjanje 'islamske države' u BiH ili pokušaj velikih organizovanih seoba stanovništva između Tuzle i Banjaluke imalo negativno dejstvo na američku politiku prema Hrvatskoj", napisano je u memorandumu.

Izvor: Nezavisne novine