Sve manje oranica u Republici Srpskoj

Dok svake godine uvezemo količine povrća i žitarica čija se vrijednost mjeri stotinama miliona KM, u korov zarasta sve veći broj oranica. Poražavajući je  podatak da na svakog nezaposlenog idu čak dva hektara neobrađenog zemljišta.

Republika Srpska 23.07.2016 | 19:25
Sve manje oranica u Republici Srpskoj
Svake godine sve je manje oraničnih površina, što potvrđuje podatak da je deceniju unazad iščezlo skoro 20.000 hektara njiva i bašta.

Analiza Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuje da su, naime, ove površine 2006. godine pokrivale 596.000, a lane 577.000 hektara.

Proporcionalno smanjenju oraničnih površina, smanjuje se i broj ratara. Od 2010. godine broj poljoprivrednika u Srpskoj sa 70.000 “sletio” na 20.000.

“Ta jedna trećina je uglavnom ukrupnjala svoja imanja, ali veliki broj ljudi je napustio zemlju i sela iz razloga što nema sigurnu proizvodnju, nema siguran plasman i ne može ostvariti profit”, kaže predsjednik Udruženja stočara Republike Srpske Vladimir Usorac.

Drugi veliki razlog teškog položaja naših poljoprivrednika su mali podsticaji koji uz to i ne stižu na vrijeme, dok Evropa izdvaja ogromna sredstva da bi zadržala svoje stanovništvo.

“Podsticaji na zapadu su oko 2.000 KM po hektaru, a kod nas ne dostižu ni 200 KM i ne isplaćuju se. U takvim ogromnim razlikama u podsticajima naravno da domaći poljoprivrednik ne može da izdrži u okolnostima otvorenog tržišta”, kaže ekonomista Aleksa Milojević.

“Oni rade na tome  da njihovi farmeri ostanu zadovoljni, da ne gube i oni proizvode hranu više nego što im treba da bi bili sigurni u snabdjevanje svoje države svojom hranom. Nažalost ta hrana završava ovdje visoko subvencionisana”, ističe Usorac.

Poljoprivrede nema kod nas i osuđeni smo da budemo kmetovi Evrope, ocjenjuje ekonomista Milojević.

“Stvar je vrlo jednostavna, stranci će otkupiti sve naše poljoprivredne proizvode po cijenama koje su više nego što naši mogu da otkupe, odvuće te poljoprivredne proizvode, preradiće, isporučivati nama”. 

I poljoprivrednici i ekonomisti ističu da bez jedne ozbiljne agrarne reforme poljoprivreda nema šansu u Republici Srpskoj.



BN televizija

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

ing geodez

23.07.2016 18:39

Svake godine gube se ogromne poršine polj. zemlje. Naknade koje se plaćaju za vađenje šljunka, pretvaranje polj.zemlje u građevinsko i td. koriste opštine i država nenamjenski, tj. ne u privođenje zemlje u obradivo. Pitati metuzalema Mirjanića kuda idu te naknade.Osim toga komasacija zemlje se ne vrši, a vrši se u okruženju.

ODGOVORITE