Nova inicijativa za spas rezervata Bardača

Nevladina organizacija „AREA“ iz Banjaluke inicirala je izradu Plana upravljanja ramsarskim područjem Bardača u okviru projekta „Podsticanje zaštite plavnih područja rijeke Save“, kojeg finansijski prati njemačka nevladina organizacija „Euro-natur“.

Republika Srpska 06.07.2016 | 12:20
Nova inicijativa za spas rezervata Bardača
Na sastanku održanom u naučno-istraživačkom centru Prirodno-matematičkog fakulteta na Bardači, o ovoj inicijativi raspravljali su predstavnici opštine Srbac, Mjesne zajednice Bardača, Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa Republike Srpske, više nevladinih organizacija, Šumske uprave, sportsko-ribolovnih društava i udruženja.

Još jednom je konstatovano da je ovaj prirodni rezervat, koji je prije devet godina Ramsarskom konvencijom proglašen prirodnim područjem od međunarodnog značaja, doživio potpunu degradaciju i devastaciju, jer je bio bez državne zaštite zbog mnogih neriješenih statusno-pravnih pitanja kojima nije poklanjana dovoljna pažnja. Stanje se pogoršalo nakon privatizacije Ribnjaka, koji se prostire na površini od 650 hektara. Zbog teškoća u tovu ribe i iz ekonomskih razloga, firma „Agroimpeks“ iz Banjaluke umjesto tova ribe, nakon isušivanja jezera opredjelila se za ratarsku proizvodnju. Od 11 jezera, samo u tri još uvijek se tovi riba, a u ostalima je zasijan kukuruz.

Krčenjem ribnjaka, uništen je i najveći dio staništa ptica, koje su u velikom broju napustile ovaj rezervat. Biolozi i ekolozi su na Bardači registrovali više od 280 vrsta biljaka, oko 180 vrsta ptica i 33 vrste riba, po čemu je ovaj rezervat bio prepoznatljiv i van granica bivše Jugoslavije. Procjenjuje se da je od svega ostala jedna trećina, a ako se nastavi ovakav nemaran odnos, Bardači prijeti potpuno uništenje.

„Planom upravljanja ovim rezervatom moraju se definisati obaveze svih subjekata koji se nalaze na ovom prostoru, tako da niko ne bude oštećen, a da se zaštiti zdrava životna sredina i prirodno bogatstvo. Mora se osigurati održiv razvoj i korist za sve, a šansa je u eko-turizmu, proizvodnji zdrave hrane i prezentaciji prirodnih ljepota i istorijskih vrijednosti kojima raspolaže ovo područje“, rekao je prof. Mihajlo Marković, koji je zaslužan što je Bardača došla na svjetsku listu zaštićenih močvara i projektni lider NVO „Area“. On je dodao da u ove aktivnosti moraju da se uključe nadležna resorna ministarstva, prije svega Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, prostorno uređenje i ekologiju, kulturu i ostala, kako bi se ubrzalo donošenje zakonske regulative u vezi sa statusom Bardače.

Načelnik opštine Srbac Drago Ćirić podržao je novu inisijativu za izradu plana upravljanja Bardačom i obećao da će se ova lokalna zajednica uključiti u skladu sa svojim nadležnostima. Rehabilitaciju Bardače i dovođenje u bar približno prvobitno stanje, Ćirić vidi u rješavanju pitanja obezbjeđenja dovoljnih količina vode za jezera ribnjaka u ljetnjim mjesecima.

„Klimatske promjene, poremećaj prirodnog režima podzemmnih voda zbog izgradnje puteva, eksploatacije šljunka i pijeska, neodržavanja vodotoka, uticali su da više nema vode za potrebe ribarske proizvodnje i život ptica u rezervatu. Najbolje rješenje je izgradnja dovodnog kanala iz Kosjerova do Bardače iz rijeke Vrbas, kao što je nekada bilo“, rekao je Ćirić i dodao da je zbog nemara i neodgovornosti ovaj kanal, koga su nazivali Vrbasić, zatrpan i treba ga reaktivirati. Na taj način bi se moglo riješiti i pitanje navodnjavanja plodnih oranica u dijelu Lijevča polja.

Pored ostalog, učesnici rasprave na Bardači traže da se Vlada i resorno ministarstvo izjavne i o tome kako odrediti titulara za provođenje Plana upravljanja eko-sistemom Bardača koji zauzima prostor od 3,5 hiljade hektara. Novi sastanak svih zainteresovanih subjekata održaće se na jesen, kada se očekuje donošenje konačnog Plana revitalizacije i upravljanja ovim prirodnim kompleksom.

BN televizija (S. K.)

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

Mihailo Mikic

06.07.2016 15:35

Prirodni rezervat Bardaca je bio dugo vremena poznat po svojoj ljepoti, i on je imao veliki znacaju za ekonomiju Mjesne Zajednice i Opstine SRBac. Za vreme rata sa svjezom ribom sa Bardace redovni je sbabdevana Voska RS. Riba je cesti puta znala da bude glavna hrana na trpezi Vojske RS. Zato je zalosno cuti da danasnji narastaji ne mogu da sacuvaju ni Bardacu koju su nasledili od svojih pretaka. Pretvaranjem ribnjaka iz Bardace u "plodnu oranicu" koju ce voda redovno da plavu moze da bude i necija osveta ovom priridnom rezervatu zbog njegove uloge kojeg je Bardaca imala tokom rata u izdrzavanju Vojske RS!

ODGOVORITE