Optužnice tanke, tužioci jure brojeve

Nedostatak strateškog planiranja, loše obučeni istražioci i loše napisane optužnice posebno u odnosu na pravne kvalifikacije zločina najveći problemi u Tužilaštvu BiH.

Bosna i Hercegovina 18.06.2016 | 13:00 Na njih je ukazano u analizi procesuiranja ratnih zločina na nivou BiH, čiji je autor britanski sudija Džoana Korner, a koju je predstavila Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH.

Kornerova je navela da je za vrijeme rada na analizi u Posebnom odjeljenju za ratne zločine Tužilaštva BiH radilo 35 tužilaca, da je sa deset obavila razgovor i da je njih pet radilo na predmetima ratnih zločina.

"Na tri tužioca dolazi jedan istražilac, a svakom je tužiocu povjeren zapanjujući broj predmeta. Najmanji broj predmeta je 30, dok je jedan novoimenovani tužilac bio zadužen sa čak 130 predmeta od kojih je samo jedan obuhvatao između 20 i 30 osumnjičenih", naglasila je Kornerova.

Otkrila je da su istražioci koji su primljeni u radni odnos 2014. godine imali samo elementarno znanje o istragama ratnog zločina i da ih iskusniji nisu obučavali.

"Oni su radili sa neiskusnim tužiocima, čime se stvarala situacija u kojoj slijepac vodi slijepca", navodi Kornerova.

Naglasila je da zabrinjava i višestruko vraćanje optužnica na doradu.

"Neke od optužnica u 2014. i 2015. godini vraćane su četiri, tri ili dva puta prije potvrđivanja. Između 1. januara 2014. i 31. jula 2015. godine Tužilaštvo je dostavilo 75 optužnica u predmetima ratnog zločina, a Sud je potvrdio samo 29 bez vraćanja na doradu", istakla je Kornerova.

Analiza 39 optužnica podignutih od 1. januara do 9. decembra 2015. godine pokazala je da 12 predmeta spada u kategoriju manje složenih i da treba da budu ustupljeni nižim nivoima u pravosuđu. Od 73 optužnice 23 su manje složene, 24 se odnose na predmete koje treba procesuirati u roku od sedam godina, a samo šest ima oznaku najveće složenosti.

"Optužnicama su tretirani niskopozicionirani direktni počinioci, čuvari logora ili pripadnici vojnih i paravojnih formacija, dok je veoma mali broj počinilaca koji su bili na rukovodećim pozicijama ili onih koji su imali komandnu odgovornost", istakla je Kornerova.

Upozorila je da pravosudne institucije na nivou BiH ni dvije decenije nakon rata nemaju hrabrosti da se uhvate ukoštac sa krupnim predmetima ratnih zločina.

"Sudije su rekle da glavnog tužioca zanimaju samo povoljni statistički rezultati koji se ogledaju u broju optužnica podignutih u njegovom mandatu. To su potvrdili i tužioci koji su konstatovali da glavni tužilac insistira na podizanju što više optužnica i da je jedino mjerilo koje glavni tužilac i ostali koriste kao osnov za mjerenje napretka broj podignutih optužnica", dodala je Kornerova.

"Prema mišljenju sudija, glavni tužilac prosto je opsjednut nastojanjem da ostvari povoljne rezultate u statističkom smislu, zbog čega je pažnju usmjerio na jednostavnije predmete nauštrb procesuiranja visokorangiranih počinilaca. Sva tužilaštva, a posebno Tužilaštvo BiH pažnju treba da usmjere na počinioce koji su igrali vodeću ulogu u najsvirepijim zločinima", istakla je Kornerova.

Podvukla je i problem podizanja više optužnica koje se odnose na isti događaj, čime se rasipaju resursi, a svjedoci više puta moraju traumatično svjedočiti.

"Postoje i nedosljednosti u pravnoj kvalifikaciji krivičnih djela, što dovodi do nejednakog tretmana optuženih. Na to glavni tužilac tvrdi da kvalifikacija krivičnog djela nije važna nego da su jedino važne optužnice. Neophodna je dosljednost u pristupu Tužilaštva kako u pogledu tretiranja dokaza, tako i u pogledu pravnog određenja krivičnog djela", istakla je Kornerova.

Naglasila je da je situacija dostigla fazu u kojoj postoji veoma malo ili nimalo saradnje između sudija i glavnog tužioca.

"Tužilaštvo i Sud BiH su stavove podijelili sa medijima i pretrpjeli štetu zbog toga što se tretiraju kao političke bokserske vreće", ocijenila je Kornerova.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS) Milan Tegeltija rekao je za "Glas Srpske" da su dobili analizu Kornerove, ali da je još ne može komentarisati.

"Ovaj dokument će biti predmet analize na sjednici VSTS-a najvjerovatnije u julu. Sve ćemo razmotriti i zauzeti stav", rekao je Tegeltija.

Glavni tužilac Goran Salihović nije se u petak javljao na telefon. Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić je optužio šefa Misije OEBS-a u BiH Džonatana Mura da hoće da ugasi Tužilaštvo i da je riječ o osvetničkoj i naručenoj analizi.

Paralelni postupci

Džoana Korner konstatovala je da se još vode paralelni istražni postupci i da je bilo slučajeva da se protiv jedne osobe vode istrage na nivou BiH, Banjaluci i Livnu.

Preporučila je i da budu pregledane baze podataka Haškog tribunala prije ispitivanja svjedoka i optuženih navodeći da tužioci moraju dobro poznavati međunarodne sudske prakse. Navela je primjer nedavnog hapšenja Darka Mrđe konstatujući da se radi o pogrešnoj procjeni, jer se ispostavilo da je već osuđen u Hagu i da je odslužio kaznu.

Propusti

Jedan tužilac duži i 130 predmeta

Istražioci imaju samo elementarna znanja

Optužnice loše napisane

Podižu uglavnom optužnice za manje složene predmete

Nedosljednosti u pravnoj kvalifikaciji krivičnih djela

Podizanje više optužnica koje se odnose na isti događaj

Statistika iz 2015. godine

60 optužnica za ratne zločine podignuto

29 optužnica potvrđeno bez vraćanja

17 optužnica jednom vraćeno na ispravku

5 optužnica vraćeno dva puta na ispravku

7 optužnica ustupljeno nižim tužilaštvima prije potvrđivanja

2 optužnice odbijene

Izvor: Glas Srpske