Srbija "na čekanju" zbog hrvatske krize

Ako na jesen dođe do izbora u Hrvatskoj, od sastava nove vlade zavisiće da li će biti moguće da se čuju razumni stavovi prema Srbiji, kaže Јadranka Јoksimović.

Region 13.06.2016 | 14:01 Premda je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na samitu lidera regiona "Brdo-Brioni" u Sarajevu poručila da Hrvatska i Srbija treba da sjednu za pregovarački sto, iz Zagreba još nije stigao poziv na razgovor o spornim pitanjima.

Izvor blizak EU kaže da to nije čudno, jer se čeka rasplet političke krize u koju je zapala hrvatska vlada: “Ni tamo, po Ustavu, predsjednik države ne vodi spoljnu politiku bez vlade. Pored toga, Hrvatska ipak mora da preispita svoju politiku, poslije fijaska koji je preživela uslovljavajući Srbiji 'zeleno svjetlo' za poglavlja 23 i 24“, naglašava naš sagovornik.

Ali bez obzira na to što sukob Orešković–Karamarko može da se završi i vanrednim izborima, u odnosima Beograda i Zagreba odavno štošta škripi.

Tako je, uz podsjećanje da ne rade komisije formirane prije nekoliko godina za rješavanje pojedinih pitanja između dvije zemlje, srpski šef diplomatije Ivica Dačić nedavno izjavio da Hrvati opstruišu razgovore s argumentacijom da probleme ne mogu da riješe komisije, već da se dijalog mora podići na politički nivo.

Aktuelno hrvatsko ćutanje je tim prije intrigantnije ako se zna da je Zagreb početkom ovog mjeseca podigao svoju rampu na otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije sa EU, uz objašnjenje da su se saglasili s početkom definisanja zajedničke pregovaračke pozicije EU, podrazumjevajući da će u njoj biti riješene tri njihove ključne primjedbe – u vezi s Hagom, regionalnom jurisdikcijom i položajem hrvatske manjine.

Ubrzo poslije toga, u samoj Hrvatskoj politička kriza dostigla je kulminaciju, a posmatrači uglavnom ocjenjuju da su izvjesniji izbori, vjerovatno u septembru, od rekonstrukcije vlade.

Ako se ima u vidu da je šef tima za pregovore s EU, Tanja Miščević, minule sedmice upozorila da Srbija mora biti vrlo pažljiva, jer su moguća nova uslovljavanja od strane članica EU i da se ne zna kad problemi mogu da eskaliraju, pitanje je kako će se tek složena politička situacija odraziti na pregovore Srbije s EU u narednim mjesecima. Beograd je, inače, planirao ne samo da do kraja mjeseca otvori tri pregovaračka poglavlja (23, 24 i pet), već i da još neka “otpečati“ do kraja godine.

Izvor blizak briselskim krugovima ne vjeruje da postojanje ili nepostojanje vlade u Zagrebu može bitnije da utiče na njihove poteze. “Pokušaj hrvatske vlade da sebe postavi kao mjerodavnog činioca nije uspeo. Pokazalo se da postoji isuviše jak stav svih ostalih članica EU, pre svega Njemačke, da Hrvatska to ne treba da radi. I zato ne vjerujem da će bilo kakva tehnička vlada pokušati to da promijeni. Čak i da dođe do izbora u toj zemlji, diplomatija i dalje radi svoj posao. Postoje pravila igre koja su postavljena“, ocjenjuje izvor, koji nas uvjerava da integracija ipak zavisi od Beograda. “Ako Beograd nastavi da pravi problem s isporukom troje radikala, svaka argumentacija dobija na snazi i više neće imati veze s Hrvatskom. Onda će Hag da zahtjeva od Evropske komisije da obustavi pregovore dok ih Srbija ne ispostavi Tribunalu“, upozorava naš sagovornik.

S tim u vezi, treba imati na umu i da je, poslije ocjene Haga da je “Srbija odstupila s puta pune saradnje s Tribunalom“, portparolka visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Maja Kocijančič prenijela da je EK “pažljivo i sa zabrinutošću“ pratila izvještaj u Savjetu bezbjednosti UN.

S druge strane, Aleksandra Јoksimović, direktorka Centra za spoljnu politiku, misli da će Hrvatska stalno uslovljavati Srbiju. “Јednostavno, svaka hrvatska vlada pokušavaće na određeni način da iskoristi svoju komparativnu prednost članstva u EU“, kaže ona, pretpostavljajući da će na jesen doći do izbora u toj zemlji. “Ako se to desi, biće potrebno još vremena da se konsoliduje vlast. Od sastava te vlade zavisiće i atmosfera u hrvatskom društvu, ali i to da li će biti moguće da se čuju razumni stavovi prema Srbiji i Srbima“, kaže Јoksimovićeva, podsjećajući da otvorena pitanja nisu rješavana ni tokom prethodne hrvatske vlade, kad se odnos prema Srbiji nije postavljao kao tema.

Odgovarajući na pitanje da li situacija u Hrvatskoj ipak može biti onespokojavajuća za srpske planove o otvaranju poglavlja od jeseni, kaže: “Kao što će se otvoriti poglavlja 23 i 24, tako će se otvoriti i sljedeća poglavlja, pod manjim ili većim pritiskom“.

Izvor: Politika