Dojče vele: Šta Brisel sada traži od Srbije?

Uprkos tome što će Srbija do kraja juna u pregovorima sa EU, najvjerovatnije, otvoriti poglavlja 23 i 24, u Briselu se iza zatvorenih vrata i dalje vode žustre debate o tome kakva bi trebalo da bude zajednička pregovaračka pozicija prema Beogradu.

Srbija 11.06.2016 | 21:46

Kako saznaje "Dojče vele", različite, manje ili veće, zahtjeve imaju Rumunija, Bugarska i Mađarska, ali i Njemačka i Finska, pri čemu susjedi od Srbije traže bolju zaštitu manjina.

Tokom sastanka radne grupe Evropskog savjeta zadužene za pitanja proširenja, koji je održan prošle sedmice, predstavnici Njemačke su ostali pri stavu da se pregovaračka poglavlja mogu otvarati samo ukoliko dođe do daljih pomaka u normalizaciji odnosa sa samoproglašenim Kosovom.

Iz jednog povjerljivog dokumenta njemačkog Ministarstva spoljnih poslova, u koji je "Dojče vele" imao uvid, vidi se da Berlin zahtijeva da Beograd i Priština nastave tehnički dijalog, ali i razgovore visokih političkih predstavnika, čim bude formirana nova vlada Srbije.

Berlin insistira i da se evropska pregovaračka pozicija proširi tako da budu pomenuti i "zabrinjavajući" glasovi tokom predizborne kampanje u Srbiji.

Prema stavu njemačkih diplomata, tokom debate su prečesto u prvi plan isticani nacionalni interesi Srbije na Kosovu i u Republici Srpskoj, a premalo se govorilo o ambicijama za pristup EU.

Kako navodi "Dojče vele", radnu grupu Evropskog savjeta zaduženu za proširenje čine predstavnici Evropske komisije i svih članica EU.

Iz protokola se vidi da hrvatski predstavnik više nije imao posebnih primjedbi, ali da su zato predstavnici Mađarske, Rumunije i Bugarske naglasili značaj monitoringa i zatražili da Brisel provjerava da li će se Srbija držati zadatih rokova za ispunjavanje akcionog plana.

Stav Rumunije je da Brisel od Srbije mora jasnije da zahtijeva bolje omogućavanje vjerskih službi na jeziku manjina.

Prema navodima "Dojče velea", čini se da ove zemlje neće dalje blokirati Srbiju.

Iz dokumenta u koji je "Dojče vele" imao uvid proizilazi da je predstavnik Finske naglasio značaj nezavisnog pravosuđa, primjerenog trajanja procesa, poboljšanja obrazovanja sudija i tužilaca, sprovođenje akcionog plana za borbu protiv korupcije i poboljšanja zakona o zaštiti podataka.

Finska nije tražila da se u zajedničku pregovaračku poziciju uvode novi elementi, ali će tokom pregovora insistirati na navedenim temama.

Izvor: Srna