Krupanj: Sa Mačkovog kamena u svijet

U pitomoj Rađevini je poslednjih godinu dana podignuto najmanje 300 hektara pod malinama, koji bi bili i veći da se nisu dešavale krađe koje nikada nisu rasvetljene.

Srbija 08.06.2016 | 14:35
Krupanj: Sa Mačkovog kamena u svijet

Pretpostavlja se da su ukradene sadnice završile kod voćara u Republici Srpskoj i BiH. Cena jedne sadnice bila je i do 30 dinara. Prve gajbice tog jagodičastog voća u ovom delu Srbije već su obrane. Cena u otkupu još nije izvesna, a očekuje se da će biti poznata do kraja ove sedmice.

U rejonu legendarnog Mačkovog kamena, na granici opština Krupanj i Ljubovija, gde je netaknuta priroda, meštani su svuda gde su mogli zasadili malinu. Tamo gde je nekada sejan daleko čuveni rađevski krompir, sada „stoluje“ malina, koja znači opstanak najvećeg broja domaćinstava u Rađevini, ne samo u selima, već i onih koji su otišli svojevremeno u grad, a sada bez ovog posla ne mogu da žive na kaldrmi.

Diplomirani inženjer Saša Nešić nije samo jedan od najboljih stručnjaka za spremanje maline, kupine i višnje za izvoz i na najprobirljivija tržišta, već čovek koji je savetima i ostalim vidovima podrške i pomoći zaslužan što se Rađevinomo voće neprestano širi. I sam ima sedam hektara pod malinom, vilametom i mikerom, koji će biti spremni za berbu za mesec dana.

"Posao traži stalno prisustvo u malinjaku, velika su ulaganja, ali ovo podneblje je kao rođeno za ovo voće, a što ode u svet sa Mačkovog kamena samo se traži u većim količinama, jer je i zdravo i ukusno", kaže Nešić koji ima i pogone u Krupnju, koji mogu da zamrznu 30 tona maline za 24 časa.

Ovogodišnji kvalitet će se povećavati tokom berbe; ima dovoljno vlage i sve zavisi od vremenskih uslova u ovom mesecu. Ova proizvodnja je strateška i ima dugoročnu izvesnu budućnost.

U Rađevini se malina gaji više od pola veka, pa ljudi imaju i iskustva i znanja kojih, međutim, nikad nije dosta, pa mladi i stručni ljudi poput Nešića i dođu kao premija kako bi unapredili proizvodnju, a time i zaradu. Pod malinom je u Rađevini oko 1000 hektara.

"Proizvođači moraju da teže dobrom prinosu i kvalitetu, a cena će doći", kaže Nešić, podsećajući da je ova sezona velika šansa srpskog voča posle velike suše u Poljskoj gde je naročito stradala malina.

BN televizija(V.M.)

Komentari / 0

Ostavite komentar