Pupovac: Hrvatska se vratila u devedesete

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac: Hoće da nas podjele, razbiju iznutra. Buja antisrpska kampanja. Hasanbegović je projekat HDZ-a. Predstavnici katoličke crkve moraju da se obračunaju sa ustaškim idejama.

Srbija 06.06.2016 | 12:06
Pupovac: Hrvatska se vratila u devedesete

Hrvatska se vratila u devedesete, s tendencijom rehabilitacije i četrdesetih godina 20. vijeka. Nova vlada, koja sada više de fakto i ne postoji, potpuno je isključila Srbe i druge manjine iz svog programa, a uključila ekstremno desne i ekstremno konzervativne grupacije. Obnovljeni su isključivi nacionalizam, netolerancija i antimanjinska, a posebno antisrpska kampanja. A sve se naglo pogoršalo posle ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.

Ovako Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća i dugogodišnji poslanik u Hrvatskom saboru, ocjenjuje položaj našeg naroda u Hrvatskoj. U inetervjuu naglašava da se Srbija, povodom odnosa Zagreba prema Srbima u Hrvatskoj, kao i otvaranja poglavlja 23 i puta Srbije u EU, ponaša u skladu s mogućnostima.

"Te mogućnosti su još ograničene i treba ih na međunarodnom i međudržavnom planu povećavati. To će, vjerujem, imati u vidu u Beogradu, prilikom sastavljanja nove vlade. Inače, ofanzivnije ponašanje, u ovim okolnostima, ne bi donijelo više rezultata, a moglo bi samo da stvori više nesporazuma."

U Briselu ste pokušali da tražite pomoć u cilju poboljšanja položaja Srba u Hrvatskoj, ali vam je rečeno da je za takav razgovor adresa u Zagrebu, pošto je Hrvatska članica EU?

"U Briselu, kao i na drugim mjestima, kada je riječ o politici, posebno srpskoj, ne možete naići na razumjevanje iz prvog puta. Osim toga, Evropa ima i svoje velike probleme. Treba samo biti istrajan i pronaći adekvatan način komunikacije. Prve rezultate vidimo, jer i izveštaji komesara za ljudska prava Savjeta Evrope i za manjine OEBS potvrđuju ono zbog čega su počela naša međunarodna obraćanja."

Zbog čega je tzv. Bečki sporazum, čija bi realizacija značajno poboljšala položaj i proteranih Srba iz Hrvatske i onih koji su tamo ostali, i dalje samo slovo na papiru?

"To je stvar razgovora između Zagreba i Beograda u prvom redu. A njega nema gotovo ni oko čega, pa ni oko toga."

Da li je tačno da se Srbi u Hrvatskoj, ako su javne ličnosti, samo u sferi politike deklarišu kao Srbi, inače se u suprotnom zbog straha za karijeru izjašnjavaju kao Hrvati.

"Ne, ako se okanu politike, što u našim prilikama nije neobično, ne znači da kriju identitet, ili saradnju sa nepolitičkim srpskim institucijama. Ipak, problem asimilacije je već godinama veoma ozbiljan, pa sa SPC, posebno sa mitropolitom Porfirijem, nastojimo da osmislimo dodatne programe i aktivnosti kojima ćemo to zaustaviti."

Šta se događa sa društvenim i kulturnim institucijama Srba u Hrvatskoj, imate li sredstava za rad, da li ova atmosfera blokira angažman pojedinaca, usađuje strah kod ljudi?

"Vlada nam je, posebno Srpskom narodnom vijeću i Zajedničkom vijeću opšina, prepolovila sredstva. Obrisani smo iz budžetskih stavki, a ove dvije organizacije su formirane na temelju međunarodnih ugovora. To je pritisak, pokušaj da nas ograniče u radu ili ugase. Istovremeno, podržavaju se pojedinci i grupe koji bi trebalo da razbiju naše organizacije i predstave njihovu alternativu.

Postoje li značajnije političke podjele unutar srpskog korpusa u Hrvatskoj?

"Na sreću, ne postoje, ali postoji proizvodnja podjela. Postoje pokušaji da nas razbiju i djele i neki su pojedinci prihvatili tu ulogu. Misle da će sastajanjem sa Hasanbegovićem izgraditi svoj politički uticaj."

Neki ugledni evropski intelektualci traže uklanjanje ministra Zlatka Hasanbegovića iz Vlade Hrvatske, zbog njegovog odnosa prema NDH, antifašizmu, Jasenovcu, ustaštvu... Čiji je Hasanbegović produkt, a čije kadrovsko rešenje?

"Hasanbegović je projekat HDZ-a i njegovog vrha, što iz prijateljskih, što iz političkih razloga. Nas brine ovaj politički, jer je sa svojim stavovima pretvoren u ideologa HDZ-a i nekog ko sprovodi istorijski revizionizam (nažalost, zajedno s nekim krugovima iz Beograda), kulturni revizionizam i opasan projekat antidemokratskih i antimanjinskih politika.

Na nedavnim izborima unutar HDZ-a Hasanbegović je dobio najviše glasova u delu izbora za Predsjedništvo te partije. Šta to znači?

"On ne samo da je dobio najveći broj glasova, već je postao trenutno vodeći ideolog i glasnogovornik HDZ-a. Istovremeno, neki ljudi iz HDZ-a šalju poruke da će se vratiti na pozicije desnog centra. S Hasanbegovićem, kao glavnim ideologom i glasnogovornikom, teško je u to poverovati.

Da li ste saglasni sa mišljenjem da Hrvatsku čeka obračun sa ustaškim idejama koje su sve jače u Hrvatskoj?

"Da, a u tom smislu ohrabruje građanski otpor koji je sve jači u Hrvatskoj i na kojem slabi taj talas desnog ekstremizma i istorijskog revizionizma. Ovde ću reći, presudno je da tome doprinese i HDZ, ali i predstavnici Katoličke crkve."

Da li su tačne ocjene da poslednjih godina, paralelno sa rastom političke i nacionalne netolerancije, u Hrvatskoj raste i broj ljudi, mladih intelektualaca, koji se tim pojavama i idejama javno suprotstaljaju?

"Broj intelektulaca koji se odupiru desnom ekstremizmu i istorijskom revizionizmu, otvorenom klerikalnom i nacionalnom totalitarizmu sve je veći. Oko 4.000 potpisnika peticije od strane kulturnih radnika protiv Hasanbegovića i više od 50.000 roditelja s decom koji su se u Zagrebu nedavno okupili protiv zatupljivanja u školama, a zapravo protiv desničarskog primitivizma, vrlo su ozbiljni i već dugo nisu viđeni u Hrvatskoj. Posle godina kada se ljudi uzvikivali "Za dom spremni!", sada na ulicu izlaze oni koji uzvikuju "Neće proći! No pasaran!"

Svi hrvatski zvaničnici, bar formalno, tvrde da je Hrvatska utemeljena na antifašizmu, ali niko od njih više ne spominje da je taj antifašizam Hrvatskoj obezbjedio ustanak Srba, da su sve do septembra 1943. godine Srbi činili partizanske jedinice u Hrvatskoj u procentu između 80 i 90 odsto. Zašto se to ignoriše?

"Prije više godina na obilježavanju Dana ustanka koji sa hrvatskim antifašistima obilježavamo u Srbu, svakog 27. jula, u spomen na oružani ustanak protiv okupatora, a posebno ustaških kolaboracionista, pitao sam sledeće: Može li se u Hrvatskoj govoriti o antifašizmu bez Srba? Neki mogu i govore, ali činjenice tako ne govore. Dakle, ko god govori tako, da ne priznaje ogromnu važnost doprinosa Srba antifašizmu u Hrvatskoj, ili nije istinski antifašista, ili je istorijski revizionista, koji od antifašizma pravi crveno vino dodajući veštačku boju."

Hoće li Hrvatska, prvi put od proglašenja nezavisnosti, imati vanredne parlamentarne izbore?

"Kako sada stvari stoje, to postaje sve izgledniji izlaz iz ovog političkog haosa i nestabilnosti u koji smo ušli u poslednjih nekoliko mjeseci.

Da li je Koalicija HDZ-Most krajnje neprirodna, kao što tvrde u SDP-u Zorana Milanovića?

"Ta koalicija nije morala da bude neprirodna da su pronašli zajednički jezik, ali nisu. Oni govore različitim političkim jezicima i imaju različite političke ciljeve, a nemaju prevodioca i posrednika. Premijer Orešković to nije uspio da postane, jer on opet ne razume nijedan od tih jezika."

(Večernje novosti)

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

Knjin

06.06.2016 14:12

Rvatska se vrti u krug. Iz tog kruga nikad nece ni izaci.

ODGOVORITE