Priča o posrnuloj banjalučkoj privredi

Banjaluka je prije 40 godina imala blizu 70.000 zaposlenih, uglavnom u privredi.

 

Republika Srpska 22.05.2016 | 14:21

Bilo je to zlatno doba namjenske, metalske, tekstilne, ali i prehrambene industrije.

Zašto je i kako propala banjalučka privreda, objašnjavaju se direktori bivših giganata, nekadašnji visoki funkcioneri Grada, ali i sindikalci.

Prepoznatljiv logo, na crno bijelim televizorima...TV prijemnici Rudi Čajeveca iz Banjaluke s kraja pedesetih godina, bili su u mnogim domovima simbol privrednog rasta i ekonomskog napretka i Grada, ali i bivše države.

Sam Čajevec koji je nekad zapošljavao 10.000 ljudi, propao je, rascjepkan privatizacijama, pretvoren u svadbene salone, poslovne prostore za stranke, fitnes centre i privatne fakultete.

Živko Radišić, bio je gradonačelnik Banjaluke prije 40 godina, bio i direktor Čajevca. U Dejtonskoj BiH, član Predsjeništva BiH. Sjeća se kako je propala banjalučka privreda.

"Mi smo izvozili do Amerike, Čajevec je učestvovao za američki Apolo program, kosmički program. Mnogima nije bilo stalo da se sačuva Čajevec, trebalo sve raskrčmiti", rekao je Živko Radišić, bivši direktor Čajevca.

Od 2000. go­di­ne do kra­ja 2014. go­di­ne, prema istraživanju Capitala, pri­va­ti­zo­va­no je uku­pno 131 banjalučko pre­du­ze­će, što je 70 odsto uku­pnog bro­ja za pri­va­ti­za­ci­ju.

Svi se sjećaju protesta radnika Fruktone, koja je propala, Mljekara danas radi, ali sa desetostruko manje kapaciteta. Preživjela je privatizovana Fabrika duvana, Incel je rasparčan.

Nekadašnji rukovodioci krivce nalaze i u stečajnim upravnicima.

"Ni jedan stečajni upravnik nije doveo firmu gdje je bila, a evo Čajevec gdje sam ja bio. Kad su došli stranci u BiH, zabranili su rad namjenske industrije", izjavio je Dragovan Petrović, bivši direktor Čajevca.

Zvučnici, tranzistori, sistemi za video nadzor, vojna oprema, sve to je Čajevec izvozio u doba prije tranzicije u vrijednosti od blizu 50 miliona dolara godišnje.

Rudolf Rudi Čajevec iz Kaknja, tokom drugog svjetskog rata, u banjalučkoj vazdušnoj luci, postaje začetnik jugoslovenskog vazduhoplovstva. Mehaničar i pilot, dobio je odlikovanje narodnog heroja, a kompleks preduzeća u postratnoj Banjaluci nosio je njegovo ime.

Danas je na mjestu nekadašnjeg giganta tržni centar, koji ničim ne pokazuje da je ovdje godinama "cvjetala" industrija.

(N1)