Amerikanci tražili aktivniju ulogu Hrvata

LITL ROK - BiH, a posebno Federacija BiH, nema izgleda na uspjeh ako Alija Izetbegović ne obezbijedi aktivnu ulogu za Hrvate u BiH, rekao je Voren Kristofer, američki državni sekretar, Izetbegoviću u razgovoru koji je deklasifikovan u Klintonovoj predsjedničkoj biblioteci.

Bosna i Hercegovina 14.04.2016 | 08:14

Naime, u svim dokumentima koji su do sada objavljeni, uključujući i CIA kolekciju deklasifikovanu 2013. godine, jasno je vidljivo da Amerika aktivno favorizuje Bošnjake uglavnom u odnosu na Srbe, dok je prema Hrvatima u početku Klintonova administracija imala prilično nejasan odnos.

Ipak, Amerika je sve više počela pritiskati Hrvate u ljeto 1993. godine, a prije nekoliko dana smo otkrili prvi do sada objavljeni dokaz koji prilično jasno govori o okolnostima šta se to tako dramatično promijenilo.

Klinton je, naime, pristao da pritisne Tuđmana da natjera Hrvate u BiH u savez sa Bošnjacima na prijedlog Harisa Silajdžića, ministra spoljnih poslova 1993. godine, kao "kompenzaciju" što nije mogao ispuniti obećanje Bošnjacima da će im ukinuti embargo i izvršiti vazdušne udare i natjerati i Srbe i Hrvate na veće teritorijalne i političke ustupke.

Silajdžić je, doduše indirektno ali sasvim jasno, stavio Klintonu do znanja da jedino preko Hrvatske "arapski prijatelji" mogu dostaviti "pomoć" Bošnjacima, te da se Arapi neće miješati u Evropi osim ako ih Bijela kuća direktno ne pozove.

U svim dokumentima od tada jasno je vidljiv pojačan pritisak na Tuđmana uz stalne prijetnje sankcijama Hrvatskoj ako Tuđman ne pokaže "fleksibilnost" oko Federacije. CIA dokumenti koje smo objavljivali 2013, kao i kasnije objavljivani dokumenti u Klintonovoj biblioteci, jasno sugerišu da su SAD i te kako znale da preko Hrvatske ide arapsko oružje za BiH.

Recimo, u dokumentu CIA od 20. septembra 1995. godine se sugeriše da je Hrvatska bila svjesna da Arapi šalju oružje Bošnjacima preko njene teritorije i uzimaju dio za sebe, ali da nisu imali pojma da se među isporukama nalazi i oružje iz Irana. "Skrećem vam pažnju na zategnute odnose u FBiH nakon što je Hrvatska otkrila iranske rakete u isporukama oružja Bošnjacima.

U principu, Hrvatska je bila do te mjere uzrujana da je zaprijetila da će srušiti svaki iranski avion koji isporučuje oružje Muslimanima", doslovno je navedeno u dokumentu. Piter Galbrajt, američki ambasador u Hrvatskoj, je 1999. godine u svojim memoarima tvrdio da je Tuđman tražio mišljenje o tranzitu oružja za Bošnjake preko Hrvatske i potvrdio da je iz Vašingtona dobio saglasnost.

"Rečeno mi je da je moja instrukcija da Tuđmanu kažem da nemam instrukcije iz Vašingtona", napisao je Galbrajt, čime je de fakto prećutno dozvoljeno da Iran nastavi da naoružava Bošnjake. Ipak, posebno od 1994. godine Klintonovoj administraciji sve više postaje jasno da ako želi da FBiH uspije, mora više dati Hrvatima, a poslije 1995. godine činilo se da je spremnija i na određene ustupke Srbima, posebno kako se približavala američka predsjednička kampanja.

"Kongres je izuzetno zabrinut zbog budućnosti Federacije. Veoma je važno da nađete aktivnu ulogu za Hrvate. S tim u vezi, drago mi je da je sa nama predsjednik Zubak.

Znam da ćete vi uraditi svoj dio posla", rekao je Kristofer Izetbegoviću, kako stoji u transkriptu razgovora od 14. decembra 1995. I Tuđman je u dva odvojena razgovora sa predsjednikom Klintonom spominjao da sva tri naroda u BiH moraju imati jednaka konstitutivna prava.

"Vi se potrudite da Federacija funkcioniše, a ja ću se založiti da Hrvati imaju fer tretman", rekao je Klinton Tuđmanu.

Tuđman je, pak, Klintonu uoči početka Dejtonske konferencije rekao da je "iznenađen što u Dejtonu nema predstavnika bh. Hrvata", ali je dodao da će Hrvatska uprkos tome podržati FBiH jer ima "strateški interes".

Klinton je preko ove primjedbe prešao lakonski, vjerovatno svjestan koliko Tuđmanu znači reintegracija istočne Slavonije u Hrvatsku i žuto svjetlo koje su bili dobili za "Oluju".

Dok se Tuđman žalio da Bošnjaci majorizuju Hrvate, Izetbegović je isticao da Hrvati ne dozvoljavaju povratak Bošnjaka u područja pod hrvatskom kontrolom, kao i da de fakto rade na podjeli Mostara.

"Tenzije u Mostaru nisu zbog granica ili broja opština, nego zbog nedostatka osnovnih ljudskih prava. Nema vjerskih ni političkih sloboda, nema slobode kretanja. Kada riješimo problem ljudskih prava, i problem Mostara će biti riješen. Čujem da večeras razgovarate sa Tuđmanom. Preklinjem vas da imate na umu ovo što sam vam rekao kad se s njim sretnete. On situaciju tamo može promijeniti bukvalno za dan", rekao je Izetbegović.

(Nezavisne novine)