Običaji na najveći hrišćanski praznik!

U većini porodica Vaskrs se tradicionalno obeležava sa najbližima. Različiti običaji vezuju se za ovaj praznik, za većinu je zajednička bogata trpeza, ofarbana jaja, porodica na okupu.

Republika Srpska 01.05.2016 | 10:43
Običaji na najveći hrišćanski praznik!

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, dan Hristovog vaskrsnuća. Nakon Vaskršnje liturgije ljudi se pozdravljaju sa “Hristos Vaskrse!” i “Vaistinu Vaskrse!”.

Vaskrs je pokretan praznik, koji se uvek vezuje samo za dan nedeljni, i može pasti u razmaku od 35 dana. Cela nedelja po Vaskrsu naziva se Svetla nedelja, a Crkvene pesme koje se tada pevaju, pune su radosti i veselja, pevaju se čak i u tužnim prilikama, na pogrebu, ako bi se desio te nedelje.

Hrišćani veruju da je Isus svojim vaskrsenjem ljudima otvorio put u večni život. Pošto je u petak raspet na Golgoti, a subotu preležao u grobu, Isus je u nedelju vaskrsao, nakon što je na njegov grob sleteo anđeo i odvalio nadgrobnu ploču.

Vaskrs se smatra najsvečanijim praznikom u godini – praznikom nad praznicima. Na taj dan skidaju se dveri u crkvi na oltaru čime se želi pokazati da je Isus svojim vaskrsenjem pobedio smrt i otvorio rajska vrata. Cela sedmica posle Uskrsa naziva se Svetla nedelja.

Kada osvane dan Hristovog vaskrsenja, sa svih zvonika pravoslavnih hramova dugo zvone sva zvona i najavljuju dolazak velikog praznika.

Domaćin, pak, odlazi u crkvu na vaskršnju službu sa svojom decom. Posle službe narod se međusobno pozdravlja rečima “Hristos vaskrse” i “Vaistinu vaskrse”.

Kada iz crkve dođu kući, svi ukućani se međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube.

Zatim domaćin pali sveću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i on potom kadi celu kuću.

Posle zajedničke molitve ponovo jedni drugima čestitaju Vaskrs i sedaju za svečano postavljenu trpezu.

Prvo jaje ofarbano u crveno naziva se čuvarkuća, čuvar, stražar, stražnik… Za njega se veruje da ima posebnu moć, pa se zato koristilo u magiji plodnosti, ali i za zaštitu ljudi i ljudskog zdravlja.

Od onoga što ne valja raditi na današnji dan izdvajamo i – kasno ustajanje i kasno leganje. Verovalo se da to donosi “zastoj u napretku”.

Drugi važan običaj, vezan za ovaj praznik, je pričešće, koje se, osim u crkvi, obavljalo i u prirodi. Tačnije, u Šumadiji je bio običaj da se pričest obavi u prirodi, jedenjem pupoljka leske ili glogovog lista i ispovedanjem.

U istočnoj i južnoj Srbiji, takav ritual se zvao komkanjem, a tokom njega, pre ručka su se drenove rese, trave zdravca i parčići uskršnjeg kolača potapali u vino. Svi ukućani su morali da piju tu “komku” nakon čega su preskakali sekiru na pragu kuće izgovarajući želje za sreću i napredak.

Umesto uobičajenog pozdrava, ljudi se na Vaskrs i cele Svetle nedelje pozdravljaju rečima: Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!

Izvor: Telegraf

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

hahaha

01.05.2016 09:59

Ne možeš ni Srbin biti kad nemaš para (dragi Tito kod njega sam i Vaskrs slavio)

ODGOVORITE