Okrećemo li glavu od nasilja nad djecom?

Stalni nadzor primjene propisa koji će zaštiti dijete od raznih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, često izostaje u praksi, te se postavlja pitanje da li okrećemo glavu na drugu stranu od nasilja nad djecom, istakla je Ombudsman za djecu Republike Srpske Nada Grahovac.

Grahovac ističe da veliki problem stvara izostanak procjene uticaja postojećih zakonskih rješenja, mjera i politika na sistem dječije zaštite.

"Okretanjem glave na drugu stranu i ignorisanjem problema odrasli bježe od obaveza koje imaju u odrastanju djeteta, a odgovornost se uvijek prebacuje sa jedne na drugu stranu", rekla je Grahovčeva Srni.

Grahovac je ocijenila da društvo još nije u dovoljnoj mjeri upoznato koliko je djece žrtava nasilja, njihov uzrast, pol, ko su počinioci, gdje se nasilje dešava i u kom obliku, niti je osjetljivo na ovaj problem.

Kako je moguće, zapitala je Grahovac, da je dijete u poodmakloj trudnoći žrtva seksualnog zlostavljanja i da niko ništa nije vidio.

"Izmjene i Krivičnog zakona i Porodičnog zakona i Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju moraju odgovoriti na potrebe djece i u ovoj oblasti", rekla je Grahovac.

Ona je istakla da je u zaštiti prava i interesa djece ključno usklađivanje zakonodavstva sa zahtjevima Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja.

"Prihvatajući Konvenciju, zemlja je preuzela i obavezu i odgovornost za preduzimanje svih neophodnih zakonodavnih i drugih mjera kako bi obezbijedila da se zaštite djeca žrtve i svjedoci, da se kazne odgovorni i da se obezbijedi pravna zaštita", napomenula je Grahovac.

Ona je naglasila da je osnovni problem što se različiti oblici nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece ne prepoznaju na vrijeme, usljed čega izostaje odgovarajuća pomoć i podrška djetetu, ali i adekvatna reakcija prema počiniocima nasilja nad djecom.

"To su, između ostalog, bili razlozi zbog kojih je Ombudsman za djecu insistirao na potpisivanju Protokola o postupanju u slučaju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece, koji je uspostavio obavezujuće standarde postupanja nadležnih službi odmah po prijavi ili saznanju da je dijete izloženo bilo kojem obliku nasilja", rekla je Grahovac.

Upozoravajući da statistike ukazuju da se nasilje nad djecom u najvećem broju slučajeva dešava u porodici, Grahovac je istakla da to nikako nije pitanje samo porodice, već ozbiljan društveni problem.

Ona je dodala da je veliki problem što se nasilje nad djecom ne prepoznaje na vrijeme ni kada se dešava u vaspitno-obrazovnim ustanovama, u kojima su djeca takođe izložena različitim oblicima nasilja.

"Škola i dalje problem nasilja nad djecom koje se dešava izvan škole ne doživljava kao problem u čijem bi prepoznavanju i sprečavanju trebala biti uključena", navela je Grahovac.

Ona kaže da posljedice nasilja nad djecom mogu biti i vrlo teške i dugotrajne za fizički i emocionalni razvoj djeteta, te ističe da je važno prepoznati da dijete ima problem i da djeca, kada o tome i ne govore, svojim različitim reakcijama šalju poruku da imaju problem.

"Djeca uglavnom ćute o nasilju koje im se dešava. Boje se i stide onog što im se dešava, boje se da im neće vjerovati, da će im se smijati u školi, da su oni krivi za to", objasnila je Grahovac i dodala da i jedan pokazatelj nije siguran znak da je dijete žrtva nasilja, ali je siguran pokazatelj da dijete ima problem i da treba podršku.

Ona je zaključila da ne postoji nijedan razlog zbog kojeg bi dijete trpjelo nasilno ponašanje bilo koga, niti ijedan razlog kojim se može pravdati izostanak reakcije nadležnih službi u zaštiti djeteta.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske prošle godine u Srpskoj izvršeno je 21 krivično na štetu 18 maloljetnih lica.

Od toga su četiri krivična djela silovanja, dva krivična djela obljube nad nemoćnim licem, te sedam slučajeva polnog nasilja nad djetetom.

Izvor: Srna