Srbija: Ko radi legalno, taj teško opstaje

Siva ekonomija i crno tržište u Srbiji imaju 10 milijardi evra godišnjeg prometa, a ovaj problem može da se riješi samo ukoliko se suzbiju njihovi izvori.

Srbija 23.04.2016 | 20:59

Potrebno je što prije zatvoriti "puteve" kojim roba stiže u nelegalne tokove, umjesto što idemo od kase do kase i kontrolišemo fiskalne račune i mašemo strategijama koje su besmislene u rješavanju ovako ozbiljnog problema, kaže Milan Knežević, vlasnik konfekcije "Modus".

Prema njegovim riječima, ukoliko ima volje, crno tržište može da se ukine za kratko vrijeme.

"Prva mera je eksterna kontrola carine gde bi trebalo kontrolisati robu koja dolazi iz Turske (tekstil), Kine (roba široke potrošnje) i Mađarske (odakle nam stižu prehrambeni proizvodi). Dovoljno je uporediti cene i pratiti materijalno razduživanje te robe", kaže on i dodaje da je važno zabraniti prodaju na mjestima gdje ne postoje tehnički uslovi za to.

Jedno od rješenja bi, smatra, moglo da bude i to da se uvede obaveza da na svakom prodajnom mjestu vlasnik mora da ima validan dokument o porijeklu robe i fakturu kojom može da dokumentuje da je ona iz legalnih tokova i da su na nju plaćeni, makar prethodni, PDV i carina.

Privrednici uglavnom zamjeraju da se o gubicima koje donosi siva ekonomija stalno govori iz ugla države, dok niko ne pominje koliku štetu privreda trpi zbog nelojalne konkurencije.

U tom smislu Knežević kaže da je činjenica da onaj ko u Srbiji radi i plaća sve legalno, uz ovakvu situaciju i fiskalne i parafiskalne namete ne može da opstane.

Država je krajem prošle godine promovisala Nacionalni program za suzbijanje sive ekonomije, koji je predstavljen kao početak sistemske borbe protiv ovog problema, a jedan od ciljeva je da se za pet godina siva ekonomija spusti na nivo od 26,7 odsto.

Da je trenutno stanje alarmantno upozorio je i Miroslav Đinović iz Poreske uprave koji je prije nekoliko dana na konferenciji "Siva ekonomija i poreske utaje - uticaj na privredu" naveo i da u Srbiji oko 200.000 potencijalnih poreskih obveznika posluje u sivoj zoni.

"U Srbiji ima oko 470.000 registrovanih obveznika, a procene su da ih je oko 30 odsto u sivoj zoni. Za kontrolu tolikog broja obveznika nedostaju inspektori i na terenu i u kancelariji", rekao je Đinović i dodao da su od početka godine poreznici riješili sedamdesetak slučajeva neregistrovanih djelatnosti tako što su ih "utjerali u legalne tokove".

On je objasnio da je krajnje vrijeme da Poreska uprava zauzme mjesto u sistemu državne uprave, jer je bez poreznika dobro funkcionisanje države nezamislivo.

Usvajanje zakona o inspekcijskom nadzoru trebalo bi, kako se očekuje, da doprinese smanjenju sive ekonomije, a efekti su se već osjetili, budući da je od avgusta prošle godine, otkada se propis primjenjuje, do sada obavljeno oko 170.000 inspekcijskih kontrola i registrovano oko 4.500 privrednih subjekata.

Željko Ožegović, državni sekretar Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, kaže da puna primjena ovog zakona počinje od 30. aprila. Propis bi, kako se očekuje, trebalo da utiče i na unapređenje postupanja inspekcija, budući da su se građani ranije često žalili, između ostalog i na profesionalnost i neznanje.

"Zakon ide ka tome da svi koji su pokazali preduzetničke sposobnosti ujedno pređu u legalne tokove kako ne bi predstavljali nelojalnu konkurenciju onima koji poštuju propise", kaže Ožegović.

U Tržišnoj inspekciji kažu da su od početka primjene ovog zakona kontrolisali 700 nelegalnih objekata i tek jedan odsto njih se registrovao, dok su ostali zatvorili svoje radnje.

Goran Macura, načelnik Tržišne inspekcije, kaže da je Zakon o inspekcijskom nadzoru donio bitne promjene u radu inspekcija.

Novina je što sada one imaju i savjetodavnu ulogu prema preduzetnicima, koji posluju legalno (kako bi im olakšali poslovanje, rasteretili ih i pomogli im da ostanu u zoni legalnog poslovanja), a sa druge strane zadržavaju represivnu ulogu prema onima koji rade na crno.

U odnosu na prethodnu ulogu inspekcija, kada je svaka bila striktno zadužena za svoj resor, sada bilo koja inspekcija, koja primjeti nelogičnosti na tržištu, može da napravi zapisnik i proslijedi ga onoj u čijoj je nadležnosti, što, po mišljenju Macure, može dosta da pomogne radu inspekcija i njihovoj efikasnosti.

(Politika)