Kompanije sakrile 1.400 milijardi dolara

Američki korporativni giganti, poput "Epla" i "Dženeral elektrika", sakrili su gotovo 1.400 milijardi dolara u desetinama of-šor poreskih oaza po svijetu, saopštila je međunarodna humanitarna organizacija "Oksfam Amerika".

Svijet 16.04.2016 | 10:59

Prema najnovijem izvještaju, pedeset vodećih američkih kompanija je sakrilo pomenutu sumu u periodu između 2008. i 2014. godine. Kako bi to sprovele u djelo, kompanije su koristile više od 1.600 svojih podružnica u poreskim utočištima kako bi pohranile i sklonile novac van dometa matičnih fiskalnih vlasti.

Istovremeno, kompanije nastavljaju da ostvaruju benefite od vladinog programa podrške u matičnim zemljama, a troškove toga plaćaju poreski obveznici.

Izvještaj je objavljen manje od dvije sedmice nakon "curenja" dokumenata jedne panamske advokatske kancelarije, koji su otkrili način kreiranja na hiljade anonimnih fiktivnih kompanija, kao i podatke o bogatstvu najmoćnijih javnih ličnosti na svijetu u zemljama gdje se ne plaća porez ili se plaćaju znatno manje obaveze.

U izvještaju je ukazano i na ogroman profit koji su velike kompanije prijavile da drže u inostranstvu, pošto bi, kako tvrde, platile visok porez za njegovo vraćanje u SAD.

"Dženeral elektrik", na primjer, u poreskim oazama drži profit od 119 milijardi dolara, "Majkrosoft" 108 milijardi dolara, "Fajzer" 74 milijarde dolara, a "Alfabet", matična kompanija "Gugla", profit od 47 milijardi dolara, navodi se u izvještaju "Oksfama".

U borbi za suzbijanje siromaštva "Oksfam" koordinira akcije 17 humanitarnih organizacija u skoro 100 zemalja svijeta.

"Kada korporacije ne plaćaju pravedan porez, vlade, bilo bogate ili siromašne, primorane su da smanje socijalne usluge narodu ili da nadoknade manjak uzimajući od porodica koje su u radnom odnosu i malih preduzeća. Ništa od toga nije prihvatljivo", upozorava se u izvještaju "Oksfama".

Panama je odlučila da usvoji međunarodne standarde za prijavljivanje poreza, izjavio je generalni sekretar Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) Hose Anhel Guria.

"Upravo smo primili informaciju da su prije nekoliko minuta izašli u javnost sa izjavom da će se pridružiti zajedničkim standardima za prijavljivanje", rekao je Gurila tokom sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

On je ocijenio da je "dobra vijest" ukoliko Panama to učini i najavio da će OECD podržati taj potez.

"To bi bila sreća u nesreći u ovom incidentu", smatra generalni sekretar OECD-a.

Španski ministar industrije Hose Manuel Sorija podnio je u petak ostavku nakon što se njegovo ime pojavilo u takozvanim "panamskim papirima".

Sorija je saopštio da podnosi ostavku "u svjetlu niza grešaka počinjenih tokom proteklih nekoliko dana" u vezi sa objašnjenjima o njegovim poslovnim aktivnostima i s obzirom na, kako je istakao, očiglednu štetu koju ta situacija nanosi španskoj vladi. I premijer Islanda Sigmundur David Gunlaugson ponudio je ranije ostavku zbog krize izazvane objavljivanjem "panamskih papira".

Profit skriven u poreskim oazama

Dženeral elektrik - 119 milijardi dolara

Majkrosoft - 108 milijardi dolara

Fajzer - 74 milijarde dolara

Alfabet - 47 milijardi dolara

Izvor: Glas Srpske