Privrednicima Srpske sve teži put do kredita

Zbog izuzetno visokih kamata, obimne papirologije, te dugotrajnih i iscrpnih procedura u komercijalnim bankama, privrednicima u Republici Srpskoj je gotovo nemoguće doći do kredita za nove investicije. Oni već godinama upozoravaju na ove nedostatke, čini se bezuspješno.

Republika Srpska 08.04.2016 | 22:30

Sa jedne strane privrednici – tvrde, dobijenje kredita za nove investicije kod komercijelnih banaka postalo je gotovo nemoguća misija. Visoke kamate su najveći problem. Sa druge strane bankari – tvrde, potražnja ne jenjava, novac postoji, a dokaz za to su snižene kamatne stope u odnosu na prethodne godine.

Postoji uzročno-posljedična veza između cijene kredita i kamata koje se daju na deponovana sredstva u bankama, kaže privrednik Đorđe Slavinjak i dodaje da u razvijenim privrednim društvima, Centralna banka reaguje na taj način što smanjuje kamatne stope na štednju.

“Samim tim privreda na zapadu može da dobije povoljnija sredstva od 2-3 %. Ako u BiH imamo kamate na štednju koje se kreću od 2-3%, za očekivati je da budu visoke kamate za korisnike kredita koje idu od 7, pa čak i 8 procenata”, dodaje Slavinjak.

To su veoma visoke kamatne stope i za očekivati je da privreda ne može na vrijeme da servisira takve kredite, dodaje Slavinjak. Objašnjenje dolazi i od bankara. Kamatne stope dosta zavise od izvora do kojih banka dolazi.

“U domaćim bankama izvori se najčešće zasnivaju na depozitima – štednji. Dijelom banka ima svoj kapital, a za ostatak koristi neke druge izvore, recimo koje povlači iz inostranstva, dok strane banke sredstva dobijaju iz svojih matica. Dosta zavisi i od rejtinga samog klijenta”, kaže direktor Sektora plasmana u Pavlović banci Gordana Đukić.

Rejting klijenta onemogućava mladim preduzećima da se upuste u obimnije poslove. Nepovjerenje banaka prva je prepreka, a krediti su neophodni.

“Mi kao mlada firma nemamo mogućnost velikog kreditnog zaduženja za neke investicije i to nama u svakom slučaju fali zarad proširenja posla. Ono što je sigurno, jeste da banke ne žele da ulaze u rizike. Žele čistu situaciju, da sve bude lako naplativo što se tiče njih”, kaže direktor Poljoprivredne zadruge „Povrtarstvo“ Mićo Živić.

“Banke se osiguraju, ne 100 već 300 odsto. Cilj im je da dobro osiguraju svoj uloženi kapital i one to uspijevaju. Može im se”, dodaje Slavinjak.

“Pa to je sasvim normalno. Iznos za iznos. Određeni iznos mora biti obezbjeđen kvalitetnim kolateralom. Uglavnom sve banke se nečim obezbjeđuju”, odgovaraja Đukićeva.

Istovremeno, Slavinjak naglašava da daleko bolje sarađuje sa domaćim bankama koje se za razliku od stranih ne drže slijepo određenih pravila i obezbjeđivanja sredstava koje je čak tri puta veće - kroz nekretnine i hipoteke. Rješenje za kako privrednici tvrde, višak papirologije pri uzimanju kredita vidi u većem angažovanju lokalne vlasti, koja bi preko određenih agencija mogla rasteretiti pritisak koji je trenutno na leđima privrednika.

BN TV