"Hrabri" sakriveni iza anonimnosti tastature

Govor mržnje na internetu sve je češći oblik komunikacije među ljudima. Stručnjaci smatraju da taj problem nije nimalo zanemariv i da treba na vrijeme da se reaguje, kako ne bi došlo do ozbiljnih posljedica na društvo u cjelini.

Republika Srpska 21.03.2016 | 20:50

Ako ste čest gost na domaćim, ali i regionalnim internet portalima, mogli ste da primjetite koliko mržnje, vulgarnosti i nezadovoljstva mnogi ispoljavaju u komentarima. Najčešće uvrede su na nacionalnoj osnovi: četnici, balije, ustaše. Često se pominju tuđe majke, sestre, bake. Čim nema argumenata – poseže se za najmizernijim izjavama, a nerijetko se dijalog zasniva isključivo na psovkama. Zbog čega su ljudi, uslovno rečeno, hrabri, posebno kada se kriju iza nadimka na netu? Čak je učestala i prijetnja iskazana s one strane tastature: Kaži gdje živiš da dođem da ti... Zašto su toliko ogorčeni pitali smo psihologa Srđana Puhala. Kaže da su prijetnje najozbiljniji oblik zloupotrebe virtuelnog prostora. Posebno one organizovane.

Puhalo smatra da nismo ugroženiji vulgarnostima nego ostale zemlje i da ukidanje mogućnosti komentarisanja, metod koji primjenjuje sve više najpoznatijih svjetskih portala, nije rješenje, jer je neophodno da običan čovjek može da iskaže svoje mišljenje o važnim temama. Interakcija komentatora može da ima i pozitivan ishod. Pitanje je gdje je granica.

Možda je problem što su sve češća prepucavanja političara putem društvenih mreža, pa se građani ugledaju na vođe, ili samoprozvane zvijezde virtuelnog prostora. Kako god, Puhalo kaže da je dobro da se zna šta ljudi misle, koliko mrze pojedine ličnosti, to je prava slika Bosne i Hercegovine. Međutim, upravo zbog toga što nema granica, neki ispaštaju.

Trifunović smatra da ovakav sistem ohrabruje govor mržnje. Vinovnici se ne kažnjavaju. Problem je i tehničke prirode; ako odobravate komentare, to jest modifikujete ih, onda snosite odgovornost za sve što drugi napišu, ako pustite da svako piše šta hoće, a prethodno se ogradite od toga, niko vas neće kazniti. Trifunović ocjenjuje da sistemska greška nije slučajna.

Postoji mogućnost, tvrdi, da nekome odgovara da situaciju u BiH drži napetom, da se održava takozvana ratna tenzija, što je posebno opasno. Zakon o javnom redu i miru koji se bavi i onlajn izgrednicima nije loš, kaže Trifunović, ali se ne primjenjuje. Tek kada se ostavi komentar protiv samog sistema, sledi represija. Isto misli i izvršni direktor Savjeta za štampu BiH.

Ipak, Zurovac kaže da govor mržnje nikako nije sloboda izražavanja i da se plaši da ćemo, ako se sa ovakvim vulgarnostima nastavi, morati da se suočimo sa izrazito represivnim mjerama, što bi bila šteta, jer bi ispaštali i oni koji nisu ništa krivi. Često ljudi nisu ni svjesni te razlike, kaže Zurovac i dodaje da je edukacija ipak glavni metod u borbi protiv veb nasilja i da se nada da će to biti dovoljno da nam se sloboda izražavanja i slobodan pristup informacijama potpuno ne ukinu.

BN TV