Srbija voli Srpsku kao Hrvatska Hrvate

Tokom predstojeće posjete Republici Hrvatskoj ćemo preći sva otvorena pitanja, a mislim da ovog trenutka posebno dominiraju pitanja vezana za priču o potencijalnom odlagalištu nuklearnog otpada u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, rekao je u intervjuu za agenciju Anadolija Mladen Ivanić, srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine uoči odlaska članova Predsjedništva u posjetu zvaničnom Zagrebu.

Republika Srpska 03.03.2016 | 10:33

"Mislim da Hrvatska tu odluku oko odlagališta nije donijela. Mi ćemo jasno iznijeti naše stavove, kao što su oni i ranije iznošeni, i tu postoji potpuno jedinstvo, potpuno jedinstvo u Predsjedništvu BiH. Od Hrvatske ćemo izraziti očekivanja da nas podrži posebno kada su u pitanju evropske integracije kao zemlja članica. Jako je bitna Hrvatska. Ulazak Hrvatske u EU je uslovio jedan od naših uslova, a to je prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU. Njihov razuman stav da Bosna i Hercegovina izvrši prilagođavanje, ali u skladu sa realnim mogućnostima, a ne da uništi sopstvenu poljoprivredu bio bi nam od ogromne pomoći. Između ostalog, na tome ćemo vidjeti i koliko je taj stepen međusobnih odnosa i međusobnog uvažavanja zaista istinski i istinska podrška. Previše su to mali kratkoročni interesi da bi zbog njih trebalo ugrožavati dobre odnose između zemalja", poručio je Ivanić.

Srpski član Predsjedništva BiH naglasio je kako smatra da je dobro da do posjete Hrvatskoj dolazi, s obzirom da je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar - Kitarović prošle godine bila u Sarajevu, a da Predsjedništvo BiH nije bilo u zvaničnoj posjeti, iako su članovi bili u Zagrebu na susretu sa potpredsjednikom SAD-a Džozefom Bajdenom.

"Jako je bitno da do posjete dolazi. Ona dolazi u trenutku formiranju nove Vlade u Hrvatskoj, a moram biti vrlo iskren, da odnosi između Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske u prethodnom sazivu nisu bili tako dobri i da dugo, dugo, dugo nije bilo neke posjete na tom nivou", naveo je Ivanić.

Nakon posjete članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Zagrebu 8. i 9. marta, Ivanić je za mart najavio i da se očekuje posjeta predsjednika Srbije Tomislava Nikolića Sarajevu.

"Tako da mislim da će uslijediti jedna ozbiljnija međunarodna aktivnost. Naša inače, namjera je da nakon podnošenja aplikacije za članstvo BiH u EU sada u nekom razumnom roku napravimo neku vrstu diplomatske inicijative kako Ministarstva inostranih poslova BiH tako i Predsjedništva BiH u borbi za pozitivan odgovor za aplikaciju", smatra Ivanić.

Srpska zajednica u Hrvatskoj traži da bude ravnopravna

Srpski član Predsjedništva BiH rekao je kako misli da su obje teme između BiH i Hrvatske, i imovinsko-pravni odnosi i granice, koje su i dalje otvorene, vrlo osjetljive i na jednoj i na drugoj strani.

"Znate da o tome postoje kontraverze oko Neumskog zaliva, preko Kostajnice i ne samo Kostajnice jer ima dobar dio gdje Una krivuda i da je dio BiH na strani koja je po nekoj logici pod kontrolom Hrvatske, kao što ima i dijelova Hrvatske koji su na strani BiH. Mislim da ovog trenutka nema uslova za ratifikaciju tog sporazuma o granicama ni sa jedne ni sa druge strane. Bilo bi dobro da se uđe u ozbiljnije razgovore, da se vidi gdje se može izvršiti prilagođavanje i da se pokuša doći do jedinstvenog stava. Pretpostavljam, onaj stari sporazum koji je još svojevremeno pod patronatom bivšeg šefa misije UN-a u BiH Žaka Pola Klajna vršen, on samo formalno na snazi, ali nikada nije ratifikovan ni sa jedne ni sa druge strane. Mislim da za to sada nema uslova. Vjerovatno će ako bude spremnosti biti potrebno da se te stvari riješe u protivnom vjerovatno ostaje arbitraža kao jedini izazov za neko buduće vrijeme", rekao je Ivanić.

Prije zvanične posjete članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Zagrebu, dan ranije, u ponedjeljak, srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić u glavnom gradu Hrvatske će se susresti i razgovarati sa predstavnicima srpske zajednice. Rekao je kako ima dobru komunikaciju sa predstavnicima srpske zajednice u Hrvatskoj. Naveo je da je u prošloj godini bio i obišao dosta prostora u Hrvatskoj, u Pakracu, u manastiru Krka, nedavno i u Karlovcu, kao i da je prisustvovao i Božićnom prijemu u Zagrebu.

"Imam vrlo dobru komunikaciju sa Miloradom Pupovcem. U suštini tamo u ovom trenutku postoje dvije strukture - jedna okupljena oko Pupovca i drugih političara koji su prisutni u drugim partijama i druga, oko crkve. Imam namjeru s njima porazgovarati o trenutnom stanju. Želim čuti njihove stavove i na neki način pokušati pomoći u razumnim okvirima diplomatskog djelovanja da se ne uplićem u stvar druge zemlje, ali da vrlo jasno iskažem interes za poziciju naroda kojem i sam pripadam. Razumijem da i Hrvatski predstavnici iskazuju interes za poziciju Hrvata u BiH, ali tako jednako očekujem da oni razumiju da i ja mogu iskazivati interes za poziciju srpske zajednice jer predstavljam i Srbe u BiH, odnosno građane Republike Srpske. U tom kontekstu treba napraviti mirnu atmosferu i ne koristiti tu poziciju za ličnu promociju, a, pokušati djelovati da stvari popravimo. Interes srpske zajednice da bude ravnopravna u Hrvatskoj, da bude u Hrvatskoj i oni su svi jasno rekli da uvažavaju ustavni sistem u Hrvatskoj, ali očekuju da se poštuju i njihova prava i na jezik i na pismo, i sve ostale stvari koje su u skladu sa evropskim konvencijama. Ja se nadam da će nove vlasti to uspjeti u Hrvatskoj da obezbijede", istakao je Ivanić. On je naglasio da je evidentno je da je grupa hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu najaktivnija kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. To je, navodi Ivanić, logično jer to je zemlja članica koja s BiH dijelu toliko dugu granicu, te da je to i logično budući da i jedan dio hrvatskog naroda živi u BiH.

"Dobro je da imamo aktivne poslanike i da je BiH prisutna kao tema u Evropskom parlamentu, ali ponekad stičem utisak da malo previše uvažavaju samo vlastitu poziciju i da ne gledaju širi kontekst interesa BiH. Volio bi da se aktivnost nastavi, ali mislim da bi ona trebalo biti manje opterećena tekućim interesima samo jedne strane, nego da bi trebala zaista biti definisana u skladu sa kompromisima koji su BiH nužni. To znači da bude malo globalnijih pogleda na interese BiH u cjelini sa svom njenom unutrašnjom specifičnom strukturom. Dobro je da su oni aktivni, ali bih očekivao malo još više, malo blago bolje podešen pristup, te da bude malo više baziran na kompromisima, a manje na interesima samo jedne strane ma koliko i ti interesi bili legitimni", stava je Ivanić. - Dva scenarija za BiH u ključnoj godini - Bosna i Hercegovina, ocijenio je Ivanić, se nekako nalazi na nekoj raskrsnici, nekakvoj ivici da prebaci ili ka pozitivnom scenariju ili da se vrati ne godinama nego bojim se čak decenijama unazad.

"To je suštinsko pitanje koje će opredijeliti politički život u BiH u ovoj godini. Pozitivni scenario može da se ogleda u činjenici da se riješi Statut Mostara, da se popis objavi bez bilo kakvih kontraverzi, da se riješi izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, odnosno da se praktično, implicitno riješi slučaj Sejdić - Finci preko toga, da u Banja Luci ne bude referenduma, a očito da ga neće biti, da se prihvati i nađe rješenje za mehanizam koordinacije, koje je mislim da je to sada više pitanje sujete nego suštine. To podrazumijeva i da Evropa ozbiljno prihvati našu aplikaciju, da nam relativno brzo da pitanja koja mi damo odgovor. Mislim da možemo dati odgovore ako se na vrijeme pripremimo. Moram reći da sam iznenađen koliko jedan broj institucija priprema već odgovore, znajući, jer mi znamo šta je osnovni sadržaj tih pitanja iz drugih slučajeva. I onda da to bude praćeno snažnijom finansijskom podrškom kako MMF-a tako i Evropske komisije, Evropske banke za obnovu i razvoj, svih međunarodnih finansijskih institucija. I mi smo tada u pozitivnom pravcu", pojašnjava Ivanić.

Ali jednako tako, cijeni, lako se može desiti da se Mostar ne riješi, jer vrijeme ističe i da ne bude izbora, da se zbog nekih različitih tumačenja ko može biti tretiran kao građanin BiH, a u pitanju je, kaže, 30-40 hiljada ljudi, koliko je shvatio koji ne mijenjaju suštinski nikakve odnose u BiH, ali da očito i to pitanje smeta, da ne budu objavljen popis, kao i da se iskoristi ova prilika pa da mehanizam koordinacije ne bude prihvaćen od Republike Srpske.

"Vodeći o svemu tome računa Evropska komisija to stavi u ladicu, da jednostavno sve stane. Mislim da ovu priliku koju smo sada stvorili više u ovom mandatu sigurno nećemo imati. A, za neki novi mandat, nakon nečeg novog ne vidim. Zato smatram da je ključna odgovornost na domaćim političkim ličnostima da stave malo na stranu tekuće, kratkoročne, banalne političke interese i da pokušamo ostvariti onaj prvi scenario. Mislim ako bi smo to uspjeli, uvjeren sam da bi u tom nekom periodu od 20 do 28 mjeseci koliko je logično od dana predaje aplikacije BiH mogla dobiti status kandidata i time definitivno uči u jednu potpuno novu i drugačiju fazu, rekao bih puno mirniju. Ova godina je ključna za to", upozorava Ivanić.

OHR je u suštini ugašen

Srpski član Predsjedništva BiH dao je i ocjenu kako će i na koji način BiH postati kandidat za članstvo u EU, odnosno kako će se to desiti uz Kancelarije visokog predstavnika u BiH i šta će ubuduće biti sa OHR-om.

"Kancelarija OHR-a je bila zatvorena 2006. godine. A, onda su se pojavili Silajdžić s tezom BiH bez entiteta i Dodik sa tezom o nezavisnoj Republike Srpske. I povučena je odluka o gašenju OHR-a koja je 2006. bila donesena. I evo, ostali smo poslije toga sa OHR-om još jedanaestu godinu. Današnji OHR je drugačiji nego onaj koji je bio prije, za vrijeme Pedija Ešdauna, ali on postoji kao neka vrsta simbola međunarodnog tutorstva nad BiH. Dok god imate takvu instituciju vi niste potpuno samostalni. Ja mislim da je vrijeme da to polako silazi. Naravno da bi trebalo da polako međunarodne institucije izlaze iz neposrednog odlučivanja o BiH. OHR to i ne radi, u posljednjih pet-šest godina. Ne mogu da se ni sjetim iskreno kada je posljednja odluka o nametanju nekog zakona, odluke ili smjeni političara donesena. Ali, on tu postoji kao neka vrsta simbola, neka vrsta prijetnji. U jednom dijelu političke javnosti, prije svega mislim na Sarajevo, odlazak OHR-a se posmatra sa strahom, da bi to moglo dovesti do toga da se stane. Mislim da je taj strah neopravdan", mišljenja je Ivanić.

Članstvo u NATO svakako nemoguće za pet do deset godina

Naveo je kako je prethodni saziv Predsjedništva BiH podnio aplikaciju za Akcioni plan za članstvo (MAP). Oko toga, kaže Ivanić, ne postoji politički sukob u BiH.

"Naš zahtjev je u prethodnom mandatu otišao i sada odluka o aktiviranju direktno ne zavisi više od nas. To je sada odluka koja dominantno zavisi od samog NATO-a da procijeni jesu li se stvorili uslovi ili ne da se aplikacija primjeni. Bila je priča o tome da se aplikacija primjeni, da se na nju pozitivno odgovori. Bilo je razgovora o tome da je preduslov značajnije knjiženje imovine u dijelu perspektivnih lokacija kao što ima nekih političkih stavova koji kažu da to više i nije uslov. To zavisi od procjene samog NATO-a i mi na to ne možemo utjecati. Ako se dobije u ovoj godini Akcioni plan nama treba najmanje pet, šest, ako ne i osam do deset godina da izvršimo reforme i provedemo stvari da bi mogli ići u daljnju fazu. S obzirom da je daljnja faza vrlo kontraverzna ja nju uopšte ne bih otvarao u ovom trenutku. Mislim da je ona nepotrebna i da služi samo za pokušaj stvaranja sukoba. Hajdemo se baviti ovim oko čega imamo saglasnost, svjesni činjenice da zahtjev za članstvo ne može uslijediti minimalno za pet, a moguće čak i za deset godina. I zašto danas ljudi koji o tome neće odlučivati to komentarišu osim da jedni druge pokušamo zloupotrebljavati u političkom smislu riječi. Dakle, ako se dobije akcioni plan to je sasvim uredu, ne proizvodi kontraverze, neće proizvesti kontraverze. Sve dalje mislim da je prerano postavljati ta pitanja", navodi Ivanić. Kada su u pitanju odnosi sa susjedima, prvenstveno Srbijom, Ivanić kaže, kako i tamo ima problem isto tako granice koja još uvijek nije definisana, iako misli da postoji saglasnost gdje je granica".

"Ali je želja Srbije da se ispravi tamo gdje je nelogična, po vrlo razumnom principu. Sa strane BiH nikada nije bilo spremnost da se o tome razgovara. Dakle, nije problem tamo što neko kaže jeste ovdje ili ondje nije. To je manje više, usaglašeno. Ali, ostalo je da se isprave pojedine nelogičnosti. Srbija bi voljela da se riješi pitanje jezera oko Bajine Bašte i nekih stvari da bude dio Srbije, kao što je bila spremna i da ispravi kod Rudog granicu koja je potpuno nelogična na mnogo mjesta. Mislim da sa strane BiH treba malo više hrabrosti da se u to uđe, hrabrosti koju smo pokazali kada smo postigli sporazum sa Crnom Gorom. Nekih drugih previše otvorenih pitanja koliko znam nema. Nema zamjerki na to kako roba ide sa jedne ili druge strane, mislim da je značajan doprinos bio zajednički sastanak Savjeta ministara BiH i Vlade Srbije koji je bio u Sarajevu", smatra Ivanić.

Cijeni da je politika i zvaničnog Zagreba i zvaničnog Beograda slična kada je u pitanju BiH. Beograd kaže, navodi Ivanić: volimo Republiku Srpski, ali nećemo ništa uraditi da ugrozimo teritorijalni integritet i cjelovitost BiH, kao što Zagreb kaže razumijemo, volimo Hrvate u BiH, ali ništa nećemo uraditi da ugrozimo teritorijalni integritet BiH.

"Mislim da je to zrelo i sa jedne i sa druge strane. Jedino razumno i jedino moguće, dovoljno izbalansirano. Ja se nadam da će odnosi ići u tom pravcu. Ti negativni incidenti koje smo imali prošle godine povodom Srebrenice, hapšenja Nasera Orića su negativno uticali. To što se dešavalo nakon hapšenja Orića, a što je dovelo do odgađanja posjete predsjednika Srbije je nepotrebno. Na kraju se desilo da je Orić opet sada na sudu zbog iste stvari. Tek se sada vidi koliko je to u tom trenutku bilo iracionalno. Tu su i oni događaji oko same Srebrenice, gdje je zaista jedna dobra volja potpuno negativno prihvaćena. Ali, evo zahvaljujući i razumijevanju iz institucija iz Srbije mislim da su te stvari legle i da je to već prošlost na koju se više ne treba okretati", rekao je Ivanić.

(BN/Anadolija)