Svaka adaptacija SSP-a će koštati BiH

"Ovo je jedan od najvažnijih momenata za BiH od rata. Možda se ne osjeća značaj događaja, ali u posljednjih osam mjeseci imali smo dva značajna događa. Prvi kada je na snagu stupio SSP i jučerašnja predaja aplikacije. Napravili smo velike korake na putu ka EU. To je pored ostvarenog napretka i najava velikih obaveza", izjavio je Mirko Šarović.

Bosna i Hercegovina 16.02.2016 | 10:29
Svaka adaptacija SSP-a će koštati BiH

U Sarajevu su danas otpočeli pregovori o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a koji se odnose na trgovinske kvote za poljoprivredne, prehrambene i druge proizvode. Savjet ministara usvojilo je pregovaračku poziciju BiH u tom procesu, a danas će biti poznat i stav Evropske komisije.

"Ovo je početak jednog procesa za koji se ne može reći koliko će trajati jer polazimo od različitih interesa. EK bi željela da BiH primjeni princip tzv. tradicionalne trgovine. S druge strane BiH ima svoje zahtjeve. Danas ne očekujem ništa spektakularno, osim iznošenja početnih pozicija u procesu koji će trajati u narednim mjesecima", kazao je Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za N1.

Na pitanje koliko će trajati pregovori, s obzirom da je adaptacija SSP-a vrlo složen proces, Šarović je odgovorio:

"Za BiH je važno da uđe u proces adaptacije SSP-a nakon ulaska Hrvatske u EU, a to je i obaveza EU kako bi ovaj proces priveli kraju. Za BiH je važan i stav Predsjedništva BiH koje je redefinisalo pregovaračku pozciiju i zatražilo od pregovaračkog tima da uđe u susret dogovoru na način da dogovaranje bude fazno i da se kroz kompezatorske mjere pomogne poljoprivrednom sektoru BiH. BiH sa svoje strane tražiće dio kvote koje je i ranije isticala za vino, šećer i ribu, ali i za proizvode iz kultura voća i povrća, uključujući i pitanje izvoza pilećeg mjesa i jaja."

Od 14. do 25. marta u posjetu BiH dolaze inspektori za hranu i veterinarstvo Evropske unije koji će vršiti kontrolu sistema u oblasti hrane.

"Posjeta inspekcija FVO iz Berlina očekuje se izvjesno vrijeme. Znali smo prije nekoliko mjeseci da dolaze u BiH. Oni će obići nekoliko farmi i izvoznih mljekara, prekontrolisati sistem koji funkcioniše u BiH kada je u pitanju kontrola proizvoda, te horizontalni i vertikalni mehanizam i provjeriti standarde, zakonodavstvo kao i sve ostalo što rade u zemljama EU", rekao ja Šarović.

On smatra da će BiH obezbjediti dalji izvoz mlijeka u EU.

"Lično me najviše brine dio oko zakonodavstva jer ipak nismo priveli kraju usaglašavanje zakona o hrani. Nadam se da bi do dolaska inspekcija dva zakona mogli uputiti u proceduru", istakao je.

Do sada su usaglašena dva zakona, izmjene zakona o poljoprivredi i Zakona o veterinarstvu, a čeka se usaglašavanje zakona o hrani.

Šarović je naglasio da su svi segmenti društva; kantoni, entiteti i komore učesnici u procesu na osnovu čega se formira pregovaračka pozicija.

"Sve interese ne možemo ostvariti jer moramo izlaziti u susret drugoj strani, jer ovo su trgovinski pregovori. Strukture u BiH na svim nivoima moraju sjesti prije završetka pregovora i pronaći način da se pomogne onim dijelovima poljoprivrede koje će biti pogođene uvozom robe bez carina, posebno sektori mljekarsta i mesni sektor. Svaka adaptacija SSP-a koštaće BiH", naglasio je Šarović i dodao da se bh. poljoprivreda mora podržati, a jedna od mjera je i plavi dizel.

Poljoprivrednici u BiH bi do kraja ove godine trebalo da mogu koristiti plavi dizel, što bi značilo da će moći koristiti sve benefite kao i poljoprivrednici iz zemalja regiona. Poljoprivrednici smatraju da plavi dizel treba biti dostupan do aprila i sjetve.

"Proces bi mogao trajati i kraće. To će zavisi od parlamentarne procedure i Savjeta ministara. Čitav proces bi mogli završiti u naredna dva mjeseca. Tako bi izašli u susret farmerima kojima je period aprila najadekvatniji", odgovorio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Šarović je istakao značaj jučerašnje predaje aplikacije.

"Ovo je jedan od najvažnijih momenata za BiH od rata. Možda se ne osjeća značaj događaja, ali u posljednjim mjesecima imali smo dva značajna događa. Prvi kada je na snagu stupio SSP i jučerašnja predaja aplikacije. Mislim da smo napravili velike korake na putu ka EU. To je pored ostvarenog napretka i najava velikih obaveza. Pred nama je dalji nastavak na kredibilom sprovođenju reformske agende, ali i druga pitanja koja će doći na red u narednom periodu prije otvaranja upitnika. Javnost već zna za "Sejdić-Finci", objave rezultata popisa, postizanje standarda i to je sve očekivano."

(N1)

Komentari / 4

Ostavite komentar
Name

Banjalucanin

16.02.2016 09:35

Ljudi trebaju shvatiti da nama EU nece pomoci,mi moramo sami sebi graditi zemlju,zatim moramo sve ove ukljucujuciti i SDS i SNSD i PDP i SP itd.,otjerati sto dalje odavde

ODGOVORITE
Name

Re Banjalučani

16.02.2016 09:47

Kako neće pomoći? EU će ako ništa pomoći da se konačno počne nešto raditi.Nije toliko bitan ulazak u EU koliko je bitno da se pomjerimo s mrtve tačke.Taj proces je dug i to kod nas neće baš ići glatko jer je očito da ovim glavešinama ne paše red i rad...Ja sam optimista jer mislim da je ipak nekom stalo da i ovaj dio Balkana krene u normalan život.Iz kojeg razloga ne znam, predpostavljam iz razloga njihovog ličnog interesa....(država EU).To bi trebalo i nama da odgovara a samo treba zasukati rukave i raditi što efikasnije i brže.Nemamo više vremena.

Name

Trebinje

16.02.2016 10:16

1 od osnovnih zahtjeva je i restitucija povrat nacionalizovane imovine.

ODGOVORITE
Name

Geography

16.02.2016 10:42

Mi ako mislimo da idemo u EU treba da znamo da na kraju ako pristupimo toj uniji granice su potpuno otvorene za sve proizvode iz EU i mi to ne možemo zaustaviti ali možemo pomoću nekih mjera ublažiti taj pritisak kao recimo Austrija u kojoj svaki trgovina na svojim policama mora imati 80% proizvoda iz Austrije, zatim da se okrenemo izvozu u te zemlje EU jer naše tržište je malo a konkurencija velika i treće tražiti alternativna tržišta za naše poljoprivredne i prehrambene proizvode prije svega Rusiju, Tursku i zemlje arapskog zaljeva u koje već pojedine prehrambene firme iz FBiH izvoze. Ne čeka nas sigurbo med mlijeko kad udjemo u EU ali je i to bolje od sadašnjeg stanja. Na kraju EU nije samo geografski i ekonomski pojam to je i način ponašanja, regulativa, zakoni i uređenost društva a bolje će proći onaj ko bude pametniji i snalažljiviji ko bude znao više uzeti nago što uplati u EU fondove. Najbolji primjer toga je Poljska

ODGOVORITE