Vučić: Uz Karađorđa smo naučili etiku, uz Miloša politiku

Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ponovo zna svoje porijeklo i svoju vjeru i da je nastala iz vjere napravljene od krvi i suza.

Srbija 15.02.2016 | 16:38

Vučić je povodom Sretenja - Dana državnosti Srbije, u besjedi na svečanoj akademiji u Kragujevcu, rekao da srpski narod nije imao nikakav racionalan razlog za vjeru kada je odlučio da bude slobodan i stvarao državu 1804. i 1835, jer je ta vjera nastala u bijedi i ropstvu.

"Pokazalo se da je vjera napravljena od krvi i suza najčvršća i najjača tvorevina i iz nje je nastala Srbija, iz nje smo svi mi nastali... Ako je Karađorđe bio sloboda, Miloš Obrenović je bio država. Na Karađorđu smo naučili šta je etika, na Milošu šta je politika", istakao je Vučić.

On je dodao da Srbija danas ponovo radi na sebi i vjeruje da su sloboda, pravda i život mogući na zemlji, te da i Srbija može da ih ima.

"Moramo da nastavimo baš ovde pukim priznanjem da smo u Šumadiji i Kragujevcu dobili modernu srpsku državu i postali Srbija i da su nam to dali jedan preki i hrabri vojnik, jedan mudri i nepismeni knjaz i jedan romantični bečki student i njihova ogromna energija i vera", rekao je Vučić.

On je naveo da je jedan pravoslavni narod imao vjeru kada je donosio dvije najvažnije odluke u istoriji - prvu 1804. da hoće da bude slobodan i drugu 1835. da hoće tu slobodu da ozakoni i stvori državu.

"Moramo da budemo fascinirani jer taj narod nikakav racionalan razlog za slobodu nije imao", naglasio je Vučić.

Vučić je rekao da je Karađorđe postupao herojski i čast stavljao ispred naroda, a Miloš istorijski, pa i ako se moralo ponekad i ispod dostojanstva, ali su narod i Srbija bili na dobitku.

"Miloš je naučio na Krađorđevom iskustvu i znao je šta treba da izbegne. Oni su bili ujedinjeni i znali da samo ujedinjena Srbija može da ide napred. I danas se slavi vera u nas i u Srbiju", istakao je Vučić.

Na Oplencu održana centralna ceremonija

Polaganjem vijenca na grob vožda Karađorđa i odavanjem državnih i vojnih počasti kod crkve Svetog Đorđa na Oplencu kod Topole, održana je centralna ceremonija povodom nacionalnog praznika Dana Državnosti Srbije – Sretenja.

Vijenac na grob Karađorđa u ovoj crkvi položio je ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin, a ceremoniji je prisustvovao i ministar za rad i boračko-invalidsku zaštitu Republike Srpske Milenko Savanović, predstavnici državnog kora, Vojske Srbije, kao i boračkih udruženja.

Vulin je rekao da je Srbija povratila pravo da sama odlučuje kuda ide, ko su joj prijatelji, kakvu vojsku treba da ima i da to pravo više nikada neće predati nikome.

On je rekao da su Srbi drevni narod i da zato već hiljadu godina znaju da kažu ime svoje zemlje, granice, pismo i jezik, da razlikuju laž od istine i znaju da se sloboda ne dobija, nego otima.

"Malo je naroda u svijetu koji svoju zemlju zovu majkom, ali je samo jedan narod - srpski koji svojoj djeci daje ime po slobodi. Znaju Srbi da nema bogatog roba i da samo slobodni ljudi rađaju slobodne ljude", rekao je Vulin.

On kaže da je Srbija bila jadna i bijedna samo kada nije bila slobodna i dodaje da je Srbija bogata, jaka i srećna samo ako je slobodna.

"Nema i neće biti Srba koji nisu u stanju da odgovore na poziv za slobodu, koji nisu stali na stranu istine i pravde. Bilo je dana kada je Srbija umorna i očajna dopuštala da drugi za nju odlučuju, ali ta vremena su prošla zauvek", rekao je Vulin.

"Da nije bilo Karađorđeve hrabrosti i Prvog srpskog ustanka, ne bi bilo ni Miloševe mudrosti i Drugog srpskog ustanka", rekao je Vulin.

On je istakao da oni koji znaju Srbe, znaju da se ništa brže ne stvara kao srpska vojska, kada od naroda seljaka postaje narod ratnika.

"Dovoljno je da zaleleču crkvena zvona i da se kaže da dolaze horde zla da pale kuće, pa da Srbin pronađe uniformu oca. Ali, nema ništa upornije i čestitije od rešenosti srpskog seljaka da traje u miru zauvek", rekao je Vulin.

Sretenje − Dan državnosti Srbije obilježava se u spomen na početak Prvog srpskog ustanka 15. februar 1804 i čin proglašenja Sretenjskog Ustava Knjaževine Srbije 15. februar 1835.

Ustanički skup, održan u Orašcu, predstavlja početak obnove srpske državnosti poslije viševijekovne otomanske vlasti. Na zboru starješina u Orašcu, 14. februara 1804. godine, za vođu ustanka izabran je Đorđe Petrović.

U narednih nekoliko godina ustanička vojska, pod vođstvom Karađorđa, u čuvenim bitkama kod Ivankovca, Deligrada, Mišara, u Beogradu i drugim mjestima, porazila je otomanske snage i oslobodila gotovo cijelu teritoriju Beogradskog pašaluka.

Time su Srbi otpočeli oslobodilačku borbu protiv otomanske vlasti i proces stvaranja svoje novovekovne države.