Da li će nam stranci i dalje krojiti sudbinu?

Zahvaljujući entitetskom glasanju poslanici iz Republike Srpske uspjeli su da Prijedlog Zakona o Ustavnom sudu BiH ostave u parlamentarnoj proceduri. Negativno mišljenje Ustavnopravne komisije o tom Zakonu nije usvojeno, pa se on ponovo vraća u Komisiju na razmatranje, a tek nakon toga upućuje se pred poslanike na izjašnjavanje.

Bosna i Hercegovina 03.02.2016 | 19:53

Predlagači Zakona, poslanici SDS-a i SNSD-a, nadaju se da će u narednom periodu uspjeti da ubijede kolege iz Federacije BiH da je odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH važan za sve narode u BiH ali i evropski put zemlje, jer je nezabilježeno da u nekoj demokratskoj zemlji pravdu dijele stranci.

"Ustavni sud BiH izazvao je političku krizu donošenjem političke i nerazumne odluke o Danu Republike Srpske", tvrdi predsjednik SDS-a Mladen Bosić i podsjeća da je nekim ranijim odlukama Ustavni sud mijenjao Dejtonski sporazum, a sada ponovo prelazi na politički teren.

"Mi smo pokušali da nađemo rješenje, a rješenje je da se onemogući nacionalno preglasavanje u Ustavnom sudu i da se konačno riješimo stranih sudija koji očigledno po nečijem nalogu donose političke odluke. To je suština zakona i ne vidim da je uperen ni protiv koga, već naprotiv omogućava mehanizam zaštite i Srbima, i Bošnjacima, i Hrvatima, i svima ostalim",ističe Bosić.

Političari iz Federacije za sada imaju drugačije mišljenje. Predstavnici Hrvata, kao i obično, ne izjašnjavaju se glasno i jasno da li su za Ustavni sud BiH sa strancima ili bez nih.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Predstavničkog vijeća, smatra da je neozbiljno da se jedna takva odluka donosi na prijedlog samo grupe poslanika ili političke opcije samo jednog naroda. S druge strane, Bošnjaci su jasni. Po njima Ustavni sud BiH sa stranim sudijama je dio Dejtonskog ustava i tako mora ostati dok se Ustav ne promijeni u cijelini.

"Dejton je paket i on se mora poštovati i implementirati u cjelini", smatra Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog vijeća. Protiv prijedloga SDS-a i SNSD-a su i oni koji se predstavlju kao građanska opcija u BiH. Lider Demokratske fronte Željko Komšić kaže da prvo treba da bude provedena odluka Ustavnog suda o Danu Republike Srpske, pa onda tražiti izmjene sastava Ustavnog suda.

Na konstataciju da mnoge odluke Ustavnog suda nisu provedene, i to većina u Federaciji u kojoj u nekoliko kantona Srbi čak nisu ni konstitutivan narod, Komšić odgovara: "Šta očekujete? Da nekoga zbog toga vučem za uši? Treba dati podršku Tužilaštvu BiH da privede pravdi i kazni one koji ne poštuju odluke Ustavnog suda."

Šef kluba poslanika SDS-a Aleksandra Pandurević podsjeća Komšića da je praksu neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH uveo visoki predstavnik 2006. godine kada je Ustavni sud odlučio da BiH mora donijeti mehanizam zaštite za osobe koje je smijenio visoki predstavnik.

"Visoki predstavnik je nakon dva dana uputio nalog kojim odbacuje odluku Ustavnog suda. Sada je pitanje da li mi želimo da preuzmemo sudbinu u svoje ruke, pa i po cijenu da se međusobno pokušavamo preglasavati, ili ćemo pristati da nam stranci i dalje proizvode krizu u zemlji?", pita se Pandurevićeva.

Sa ovim stavom se slaže i poslanik SNSD-a Staša Košarac koji tvrdi da stranci u BiH proizvode loše odnose u BiH. Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH vraćen je Ustavnopravnoj komisiji
Predstavničkog vijeća koja će se ponovo izjašnjavati o njemu, nakon čega će se naći pred poslanicima koji će dati konačni sud.

Da li će BiH 20 godina nakon “Dejtona” preuzeti pravosuđe u svoje ruke, ili će nam sudbinu i dalje krojiti stranci?

BN TV