U Banjaluci 522 kafe-bara i 21 noćni klub

Banjaluka s razlogom nosi etiketu grada punog kafića i klubova koji u njoj niču kao gljive poslije kiše, a samo prošle godine je otvoreno 113 novih ugostiteljskih objekata, odnosno kafe-barova, i tri noćna kluba.

Republika Srpska 25.01.2016 | 11:00

U gradu je, kako kažu nadležni iz Gradske uprave, registrovano više od 1.000 ugostiteljskih objekata.

Prema podacima Odjeljenja za privredu, aktivna su 522 kafe-bara, dok je noćnih klubova ukupno 21, što bi neki prokomentarisali da je možda mnogo za grad od oko 200.000 stanovnika, ali je činjenica da su mnogi kafići dupke puni, posebno vikendom.

Zbog čega je ovako veliki broj kafe-barova, Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma Republike Srpske, obrazlaže nedostatkom ideja da se bilo šta drugo radi i ukoliko neko ima nešto novca, odlučuje se ulagati u ugostiteljstvo. Prema njegovim riječima, na svakom ćošku se otvaraju novi lokali, a to je greška.

"Kod nas jedina privredna grana koja radi jeste turizam i ugostiteljstvo, pa 90 odsto ljudi govori: 'Hajde da otvorim neku kafanu.' I tu nastaje problem, jer realno, više i nema zarade jer su preveliki nameti i obaveze", govori Tatić.

Dodaje da se svaki dan zatvaraju lokali, a kako kaže, top lokali u Banjaluci na svakih godinu dana mijenjaju vlasnika.

Pored velikog broja kafića, strancima i turistima koji dolaze u grad najveću enigmu predstavljaju puni kafići u toku radnog vremena.

"Meni ovdje sve odgovara. Dolazim zbog društva, prijatelja i dobrog provoda, jer su cijene pića te koje su za mene pristupačne. Što se tiče kafića i klubova, za svakog ima ponešto i super su opremljeni", govori Boštjan S. iz Slovenije.

Ugostitelji su uglavnom saglasni da je ovo grana privrede koja ima potencijal.

"Treba raditi na prezentaciji i poboljšanju kvaliteta, jer smo jeftiniji od Zagreba i bliži od Beograda, pa možemo da kvalitetom privučemo što više stranih turista, pogotovo iz Slovenije", govore ugostitelji.

Mlađi Banjalučani saglasni su da bi noćni život trebalo što bolje iskoristiti i pokušati napraviti brend, kao što je to, na primjer, uradio Beograd sa splavovima.

Iz Turističke organizacije grada govore da teritorijalna pozicija uz gostoljubivost i ljubaznost sigurno dovode turiste, ali da ipak u noćnom životu nismo dostigli nivo razvijenih gradova iz okruženja.

"Ne mogu da kažem da imamo vrhunski oblikovan noćni život. Treba tu još dosta raditi na oblikovanju sadržaja i uređenju u pravnom smislu. Nismo dostigli nivo kvaliteta usluge kao što to ima jedan Beograd", rekao je Ostoja Barašin, direktor Turističke organizacije grada.

Izvor: NN