Zbog namještanja tendera gubimo 40.000 radnih mjesta godišnje

U Bosni i Hercegovini ima preko 2.000 ugovornih organa koji podliježu primjeni Zakona o javnim nabavkama.

Bosna i Hercegovina 21.01.2016 | 15:15

Od ukupnog broja obaveznika primjene ovog Zakona, 1.539 ugovornih organa je na dan 31.12.2014. bilo registrovano u WISPPA sistemu kojim se dostavljaju izvještaji o dodijeljenim ugovorima u postupcima javnih nabavki.

Poznato je da se u sistem javnih nabavki u Bosni i Hercegovini godišnje upumpa više od 3.000.000.000 (slovima: tri milijarde) konvertibilnih maraka!

Veliki broj tih nabavki obavlja se bez javnog objavljivanja procedure ili se ta obaveza potpuno formalizira i “kreativno” zaobilazi. Na taj način je oko 2,5 milijardi konvertibilnih maraka prepušteno na slobodno raspolaganje političkim elitama i njihovim poslušnicima.

Podaci, uz napore CIN-a, ipak dostupni

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je kreirao online bazu podataka o javnim nabavkama u BiH.

“U bazi se nalaze podaci o 39.178 ugovora, koje je 828 institucija i javnih preduzeća sklopilo sa 5.230 kompanija. Vrijednost ugovora je najmanje 6,2 milijarde konvertibilnih maraka. U protekle četiri godine najviše novca potrošeno u energetskom i zdravstvenom sektoru. Među dobitnicima ugovora su i firme u vlasništvu političara. Njihove firme su dobile 295 ugovora vrijednih više od 103,8 miliona KM za nabavku vozila, goriva, lijekova, hotelskog smještaja, te građevinskih i šumarskih radova”, navodi CIN.

Velike uštede za veliko zapošljavanje

Prema istraživanjima Udruženja Tender “skoro 800 miliona konvertibilnih maraka odlazi u džepove korumpiranih pojedinaca”. Koristeći to istraživanje, moguće je napraviti ovakvu računicu:

“Prema proračunima stručnjaka, jedno prosječno radno mjesto u privredi BiH košta oko 20.000 konvertibilnih maraka, dok cijena jednog radnog mjesta u proizvodnjama sa visokom dodanom vrijednošću (znanjem), dostiže 80.000 do 100.000 KM. Dakle, kada bi se isključili korumpirani ‘grebatori’, svake godine bi se u Bosni i Hercegovini moglo potaknuti otvaranje 40.000 radnih mjesta”, ističu u Nezavisnom birou za razvoj (NBR) iz Gradačca/Modriče.

U drugom slučaju, sa tim novcem mogao bi se, sa po 40.000 konvertibilnih maraka, uz minimalne kamate, kreditirati dalji razvoj brzorastućih preduzeća, takozvanih “gazela”, koja svake godine povećavaju broj svojih zaposlenih za oko 10%.

Nadalje, vrijedi spomenuti da bi uz ova sredstva, kao i poboljšanjem poslovnog okruženja, tokom narednih godina bilo moguće obezbijediti uslove za formiranje 50.000 firmi koje bi uz zapošljavanje od po sedam osoba mogle da zaposle 350.000 građana/ki – skoro sve nezaposlene (389.276) u Federaciji Bosne i Hercegovine. Smanjenjem sive ekonomije taj broj bi bio sasvim dostižan.

Na kraju se nameće misao da li javne nabavke u Bosni i Hercegovini istinski zaslužuju taj naziv?

(CIN)