Tužilaštvo više nego vrijedno za kraj 2015.

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv sedam lica osumnjičenih za ratne zločine na području Sanskog Mosta.

Optužnica je podignuta protiv Drage Predojevića, Ranka /Vase/ Došenovića, Ranka /Miloša/ Došenovića, Dragutina Vukša, Boška Ćurguza, Sime Ćurguza i Miroslava Ranića.

Optužnica ih tereti da su, u svojstvu pripadnika Vojske i MUP-a Republike Srpske, u julu 1992. godine na području Sanskog Mosta, postupali suprotno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i ženevskih konvencija, tako što su počinili ratne zločine nad bošnjačkim civilima.

Njih terete da su zlostavljali bošnjačke civile u mjestu zvanom Kisak.

U optužnici se navodi da su lično nanosili teške fizičke povrede žrtvama koje su ostavile trajne posljedice i fizička oštećenja.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

- Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Milenka Karlice /52/ zbog ratnog zločina nad bošnjačkim civilima na području Novog Grada.

On je optužen da je od maja do septembra 1992. godine počinio ratni zločin nad licima bošnjačke nacionalnosti iz zaseoka Ekići i Alići.

Prema optužnici, Karlica je zajedno sa grupom pripadnika vojnih formacija odgovoran za ubistvo više civila bošnjačke nacionalnosti na području sela Maslovare, u Alićima i Ekićima u junu 1992. godine.

Karlica se tereti i da je naredio strijeljanje više od 20 civila bošnjačke nacionalnosti, nakon čega su njihova tijela zatrpana zemljom na području naselja Urije.

Ekshumacijom grobnice, pronađeno je i identifikovano šest tijela ubijenih civila bošnjačke nacionalnosti, dok neka tijela nikad nisu pronađena. Prema prikupljenim dokazima, većina tijela ubijenih tokom 1996. godine je iskopana, odvezena na ušće rijeka Japre i Sane, gdje su tijela bačena, a od kojih su do sada pronađena i identifikovana tri.

Optuženi se tereti da je počinio krivično djelo zločin protiv čovječnosti, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH.

- Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Milana Ninkovića, Borislava Paravca, Andrije Bjeloševića i Milana Savića za ratne zločine počinjene na području Doboja i Teslića.

Ninković je bio član Kriznog štaba Srpske opštine Doboj, Paravac predsjednik Kriznog štaba Srpske opštine Doboj, Bjelošević načelnik Centra stanice bezbjednosti /CSB/ Doboj i član Kriznog štaba, a Savić zamjenik načelnika CSB-a.

Prema navodima optužnice, oni se terete da su od maja 1992. do kraja 1993. godine, zajedno sa vojnim, policijskim i paravojnim formacijama pod kontrolom struktura tadašnje Srpske autonomne oblasti Sjeverna Bosna u Doboju, učestvovali u napadu i progonu više hiljada civilnog stanovništva bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Doboja i Teslića.

Oni se terete za organizovane napade vojske, policije i paravojnih formacija na naselja, sela i mjesta prilikom kojih su civili ubijani, zarobljavani i odvođeni u logore na više lokacija na području Doboja.

U optužnici se navodi da je tokom progona ubijeno više stotina lica, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

Optuženi se terete i za uništavanje većeg broja vjerskih i kulturnih objekata na području Doboja, Teslića i okoline, koji su služili vjerskim potrebama stanovništva bošnjačke i hrvatske nacionalnosti i bili zaštićeni spomenici kulturne baštine na tom području.

Podignuta optužnica je predmet "kategorije dva", u kojem je istraga započeta u Tužilaštvu Haškog tribunala, nakon čega je proslijeđen na procesuiranje Tužilaštvu BiH.

Tužilac Posebnog odjeljenja za ratne zločine Tužilaštva BiH, je zajedno sa istražiocima i saradnicima, proveo temeljnu istragu i prikupljanje dokaza, nakon čega je podignuta najopsežnija optužnica za ratne zločine na području Doboja i Teslića.

Tužilaštvo BiH će krivicu i odgovornost optuženih dokazivati pozivanjem 214 svjedoka i stručnih vještaka, a uz optužnicu je priloženo više stotina materijalnih dokaza, navodi se u saopštenju Tužilaštva.

- Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Zdravka Marinića /56/ zbog ratnih zločina nad srpskim civilima na području Broda.

On se tereti da je od druge polovine marta do jula 1992. godine, kao komandant vojne policije 101. brigade HVO-a u Brodu, nadležan za logore i zatvoreničke objekte formirane u zgradi Stanice policije, u prostorijama upravne zgrade na fudbalskom stadionu FK "Polet" i u prostorijama skladišta Robne kuće Beograd "Tulek" kršio pravila međunarodnog humanitarnog prava i ženevskih konvencija.

Marinić je, prema optužnici, naređivao i podstrekavao nezakonito zatvaranje civila, ubijanja, kao i fizičko i psihičko zlostavljanje zatvorenih civila.

U optužnici se navodi da su žrtve mučene, zlostavljane i premlaćivane, pa je ubijeno ili je od posljedica premlaćivanja preminulo više zatvorenika, a neki od zatvorenika odvedeni su na prinudni rad nakon čega im se gubi svaki trag, da bi nakon rata žrtve bile pronađene i ekshumirane.

Optuženi se tereti da je sam i sa drugim pripadnicima HVO-a učestvovao u mučenjima, zlostavljanjima i premlaćivanjima zatvorenika srpske nacionalnosti, koji su tučeni i zlostavljani na naročito surov način, kao i da nije učinio ništa kako bi spriječio ili kaznio počinioce ovih zločina.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

- Tužilaštvo Brčko distrikta podiglo je optužnicu, a Osnovni sud je potvrdio, protiv Mirsada Ahmetbašića /60/ zbog osnovane sumnje da je sredinom 1992. godine na području predratne opštine Brčko počinio ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.

Optužnica Ahmetbašića tereti da je kao pripadnik 108. brigade Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ u više navrata sam ili kao saučesnik, psihički i fizički zlostavljao zatvorene civile i vojna lica srpske nacionalnosti koja je obezbjeđivao kao stražar u krugu bivšeg šumskog gazdinstva "Okrajci" kod Brčkog.

"Saglasno ukupnim rezultatima istrage Tužilaštvo distrikta utvrdilo je da postoji osnovana sumnja da je optuženi počinio krivična djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika", izjavio je novinarima sekretar brčanskog Tužilaštva Samir Beganović.

On je dodao da je, u skladu sa takvom ocjenom, Tužilaštvo podiglo optužnicu protiv njega.

Osnovni sud distrikta Brčko prihvatio je sve tačke optužnice potvrđujući je u cijelosti.

- Sud BiH potvrdio je optužnicu koja Srećka Aćimovića tereti za ratne zločine počinjene 1995. godine na širem području Zvornika.

U optužnici se navodi da je Aćimović, u svojstvu komandanta Drugog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske, od 14. do 16. jula 1995. godine, svjesno učestvovao u zatvaranju, ubijanju i zakopavanju vojno sposobnih Bošnjaka iz srebreničke enklave.

Aćimović je optužen i da je učestvovao u prisilnom premještanju žena, djece i starih lica iz enklave, saopšteno je iz Suda BiH.

Sud je Aćimoviću ukinuo pritvor i odredio mjere kojima mu se zabranjuje napuštanje boravišta, putovanja, sastajanja sa određenim licima, te naložio obavezno javljanje nadležnom organu dva puta sedmično.

Izrečene mjere zabrane mogu trajati dok za tim postoji potreba, odnosno do drugačije odluke Suda, a kontrola opravdanosti biće vršena svaka dva mjeseca.

Ukoliko optuženi prekrši izrečene mjere zabrane, može mu se odrediti mjera pritvora.

Aćimovića su 30. novembra, prema naredbi Tužilaštva BiH, uhapsili pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH zbog sumnje da je 1995. godine počinio ratni zločin na širem području Zvornika.

Izvor: Agencije