Obradović iz Obraza i momci sa šubarama ispred Višeg suda

Pred Višim sudom u Beogradu, gde je nastavljen postupak za rehabilitaciju komandanta Jugoslovenske kraljevske vojske u otadžbini generala Dragoljuba Draže Mihailovića, danas se okupila nekolicina osoba sa šubarama s kokardama, među kojima je i lider "Obraza" Mladen Obradović.

Republika Srpska 22.11.2012 | 04:56
Obradović iz Obraza i momci sa šubarama ispred Višeg suda
Pred Višim sudom u Beogradu, gde je nastavljen postupak za rehabilitaciju komandanta Jugoslovenske kraljevske vojske u otadžbini generala Dragoljuba Draže Mihailovića, danas se okupila nekolicina osoba sa šubarama s kokardama, među kojima je i lider "Obraza" Mladen Obradović.Ispred suda, prema rečima izveštača Tanjuga, nisu prisutne pripadnice pokreta Žene u crnom koje su do sada uglavnom prisustvovale tom sudskom procesu. Prvi osnovni sud u Beogradu proglasio je prošle sedmice Mihailovića mrtvim posle gotovo 60 godina, a kao datum njegove smrti odredio je 31. jul 1946. godine. Međutim, podnosioci zahteva za rehabilitaciju i utvrđivanje smrti nisu zadovoljni tom odlukom jer dovode u sumnju činjenicu da je streljan 17. jula 1946. godine, i izjavili su žalbu. Sudsko rešenje o proglašenju Mihailovića mrtvim je neophodno, jer bez dokaza o smrti, Viši sud u Beogradu ne može da odluči o zahtevu za rehabilitaciju Mihailovića, jer ne postoji nijedan zvaničan dokaz o njegovoj smrti, odnosno zvaničnih podataka o tome gde je i kad je pogubljen i sahranjen. Poništenje presude od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt streljanjem, kao i vraćanje građanskih prava, zahtevom za rehabilitaciju zatražio je njegov unuk Vojislav Mihailović, a pridružili su mu se Srpska liberalna stranka, sa akademikom Kostom Čavoškim na čelu, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesor međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi. Predlagači zahteva tvrde da Mihailoviću nije bilo omogućeno pravo na odbranu i da nije video svog advokata do početka suđenja. On nije imao ni pravo na nepristrasan sud, a optužnica mu je uručena sedam dana pred suđenje, tvrde predlagači. Državna komisija je ranije utvrdla da je Mihajlović dva dana po donošenju sporne presude, 17. jula 1946. godine, streljan kao državni neprijatelj "broj jedan" na Adi Ciganliji, ali je sud kao datum njegove smrti odredio 31. jul 1946. godine.

Komentari / 0

Ostavite komentar