Crnadak protiv "Dejtona dva"

Ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak izjavio je danas u Sarajevu da se protivi bilo kakvom zagovaranju takozvanog Dejtona dva, odnosno nove međunarodne konferencije na kojoj bi BiH ponovo dobila ustav kao dio međunarodnog ugovora.

Bosna i Hercegovina 06.11.2015 | 13:09

"U startu sam protiv toga jer su u BiH još duboke razlike u pogledu reforme postojećeg Ustava, odnosno Aneksa četiri Dejtonskog mirovnog sprazuma. Mi još ne možemo da se dogovorima čak ni to da 21. novembar, u znak sjećanja na potpisivanje Okvirnog sporazuma za mir u BiH, bude zajednički praznik u BiH", rekao je Crnadak u Sarajevu na otvaranju foruma "Dejton 2.0 - Put naprijed 20 godina poslije".

Prema njegovim riječima, Dejton je narodima i građanima u BiH donio mir, kao najvažniju stvar, ali i šansu za bezbjednu i prosperitetnu budućnost, te pomirio strahove, ambicije, vizije i različita doživljavanja BiH.

"Svi mi u BiH, a posebno Federacija BiH, treba da izrazimo veću podršku, damo priznanje i pokažemo veći stepen uvažavanja Dejtonskog sporazuma. Treba više da razgovaramo i tragamo za kompromisima, te da na bazi postojećeg ustavnog uređenja tražimo dobra rješenja za sva tri naroda i oba entiteta", rekao je Crnadak.

Prema njegovim riječima, u Ustavu BiH treba mijenjati samo ono o čemu se trenutno mogu dogovoriti konstitutivni naroda i oba entiteta u BiH.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH  Šefik Džaferović je u obraćanju pomenuo stalna sporenja u BiH oko Dejtonskog sporazuma, kritikujući one snage koje, kako je rekao, u prvi plan stavljaju interese entiteta i entitetsku podjelu, a ne brinu o teritorijalnom integritetu BiH, pri čemu je posebno kritikovao entitetsko glasanje.

"Nisu entiteti etnički ekskluziviteti, nego multietničke zajednice naroda i ostalih građana koji žive u BiH", rekao je Džaferović.

Crnadak je, replicirajući Džaferoviću, stao u odbranu principa entitetskog glasanja u Predstavničkom domu, za koje je rekao da su relaksirali politički ambijent u parlamentu za normalan rad izabranih predstavnika sva tri naroda u BiH, a da pri tome nije spriječio donošenje nijednog ključnog zakona ili reforme, kao uslova za brže evropske integracije BiH.

Uz ocjenu da BiH ima neprirodnu strukturu, Džaferović je potvrdio da u njoj postoje različiti pogledi na njeno buduće ustavno-pravno uređenje, pri čemu je naveo da za reformu Ustava BiH treba saglasnost svih strana, čega sada nema.

Džaferović smatra da u BiH prvo treba promijeniti Ustav, pa tek onda donijeti odluku o odlasku OHR-a.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko smatra da BiH ima solidan Ustav, ali da se on može mijenjati u predviđenoj proceduri /kao što je to bio slučaj u vezi sa Brčko distriktom/ pogotovo kada je riječ o reformama na putu BiH ka EU ili provođenju odluke "Sejdić - Finci".

Američki ambasador u BiH Morin Kormak pozdravila je napredak koji BiH bilježi od donošenja Dejtonskog sporazuma, kao i teške korake na uspostavljanju i očuvanju mira u BiH.

"Sada, 20 godina nakon Dejtona, trenutak je da gledamo naprijed, da fokus stavimo na put u budućnost BiH, a to je put koji vodi u EU i NATO", navela je Kormakova.

Bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH i ekspert Venecijanske komisije Lidija Korać podržala je Crnatka u stavu da BiH nije potreban nikakav "Dejton dva" ili nova međunarodna konferencija.

"BiH treba reforma Ustava koja će obezbijediti efikasnije i funkcionalnije institucije, te najviši stepen poštivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, ali bez uzurpacije prava i nadležnosti entiteta u BiH", poručila je Koraćeva.