Dok raste kriza, raste i imovina političara

Dok građani Republike Srpske jedva krpe kraj s krajem, prvenstveno zbog prosječne plate koja iznosi tek polovinu mjesečne potrošačke korpe, političari se bogate preko njihovih leđa. Centar za istraživačko novinarstvo sakupio je na jednom mjestu visoka primanja političara, njihovu imovinu i vlasništva nad preduzeća. Ipak, podaci Centra su samo za prijavljenu imovinu i primanja.

Centra za istraživačko novinarstvo sakupio je na jednom mjestu imovinu i primanja političara, a s obzirom na to da je u Republici već deset godina na vlasti ista koalicija, među najvećim bogatašima prednjače upravo njihovi lideri.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, sada na vrhu političke piramide, a davne 2002. godine imao je porodično nasljeđe od 200 hiljada maraka, stan u Laktašima od 30 hiljada i dva stana u Beogradu od 80 hiljada, što je uspijevao sve da obilazi automobilom vrijednim 30 hiljada maraka.

Danas je porodično nasljeđe isključeno iz imovinskog kartona, možda se to podrazumijeva pod prihodima od poljoprivrede od 100 hiljada maraka. Vrijednost stanova u Beogradu koji su vjerovatno zamijenjeni za veće do 2014. Godine, porasla je na 740 hiljada, skupa sa stanom u Laktašima.

Ipak, vrh ledenog brijega je kuća u Srbiji, kako je navedeno u kartonu, od čak 1 milion i 700 hiljada maraka. Milorad Dodik je od plate zaradio svega 50 hiljada, a imanja u Bakincima i Krnetama su na ime njegove supruge i vrijede skoro 90 hiljada maraka.

Željka Cvijanović je bila dosta skromnija, pa je od zarađenih od 30 hiljada maraka u 2002., stigla tek do 43 hiljade u prošloj godini.

Prije 12 godina predsjednica Vlade nije imala ništa u imovinskom kartonu, a sada je u vlasništvu polovine kuće vrijednosti 444 hiljade maraka. Uzimajući u obzir životne troškove, nije baš najjasnije kako je uštedjela za kuću i stanje na računu u banci u iznosu od skoro 16 hiljada maraca.

Ipak, kao najveći štediša pokazala se Dušanka Majkić. SNSD-ov poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH je 2002. godine imala ukupni prihod od 30 hiljada maraka, stan od 100 hiljada i vlasništvo u firmi ukupne vrijednosti 350 hiljada.

Iako se vlasništvo u firmi više ne pominje u prošlogodišnjem imovinskom kartonu, Majkićeva je uspjela da zadrži stan slične vrijednosti, ali i da uštedi skoro 200 hiljada maraka na bankovnom računu.

Vjerovatno zato što je godišnja plata porasla sa 30 na 85 hiljada maraka.

Zoran Tegeltija je izgleda najsiromašniji u Vladi Republike Srpske. Sa plate od 16 hiljada maraka od prije 12 godina stigao je do godišnje zarade od 90 hiljada.

Ipak, za sve ove godine uspio je navodno samo da zaradi za automobil i nešto malo novca na računu. Nije poznato od kog novca bi mogao da kupi Novu Banku, ukoliko su tačne informacije koje banjalučki biznismen pominje u telefonskom razgovoru koji se nedavno pojavio.

Petar Đokić, predsjednik Socijalističke partije, jedan od vječnih političkih lider takođe je skroman. 2002. godine zaradio je svega 10 hiljada maraka, i imao automobile od 20 hiljada, ali je očigledno zahvaljujući menadžerskim sposobnostima u firmi koju posjeduje uspio za 12 godina da zaradi stan od 80 hiljada maraka, kuća od 250 hiljada, zemljište od 150 hiljada, vozilo od 30 hiljada, a sa strane je uspio da sačuva tek 8 hiljada maraka.

Za sve ove podatke treba uzeti u obzir da su to isključivo lična primanja i imovina, pritom prijavljena državi.

(BN TV)