Ivanić: Šta ćemo dan poslije referenduma?

Član Predsjedništva BiH i lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić smatra nespornim da postoje problemi u radu suda i tužilaštva u BiH, ali ne vidi referendum kao najbolje riješenje, jer bi, kaže, mogao da posluži i za otvaranje pitanja promjene Dejtonskog sporazuma, što svakako ne bi bilo u interesu Srba i Republike Srpske.

Srbija 19.10.2015 | 22:46

Ivanić je u intervjuu Tanjugu rekao da dijeli stavove predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je inicirao referendum, o karakteru, ponašanju i praksi suda i tužilaštva u BIH, kao i da smatra da su te institucije bile sredstvo za pokušaj eliminacije uticaja srpskih i hrvatskih političara.

"To je sud koji je korišćen da se napravi slika o ratnim zločinima u BiH, jer je dominantno, gotovo isključivo, osuđivao Srbe, a gotovo nikoga za zločine nad Srbima", rekao je Ivanić.

Jasno je da bi odgovor građana na referendumu bio "ne" i to u najvišem mogućem procentu, ali se postavlja pitanje šta poslije toga, kaže Ivanić.

"Moramo znati šta vlast planira da uradi posle referenduma, ali oni to nisu rekli i mislim i da ne znaju. Stičem utisak da referendum koriste za neku političku promociju, a ne za to da se nešto stvarno desi i zato je moj stav oprezan", rekao je Ivanić.

On je ocjenio da veliki broj zemalja želi da iskoristi referendum kako bi se otvorilo pitanje promjene Dejtonskog sporazuma, odnosno kao alibi da takva BiH ne može da funkciniše, što Republici Srpskoj nikako nije u interesu.

Ivanić je protiv promjene Dejtona i smatra da RS nema nijedan razlog da bilo koga provocira da se u tu priču uđe, budući da bi promjene Dejtona vodile do veće centralizacije BiH i eliminacije prava entitetskog glasanja, kao jedinog mehanizma koji čuva ravnopravnost RS.

"Taj mehanizam nama garantuje da bez srpskog glasa nema nikave odluke u BIH i to je najveća vrednost koju ni pod koju cijenu ne smijemo ugroziti", kaže Ivanić.

Smatra da bi se odmah po otvaranju pitanja promjene Dejtona pojavile tri vizije BiH - iz Sarajeva, Banjaluke i Mostara.

"Prva u Sarajevu, a to je BiH bez entiteta. Druga u Banjaluci, a to je nezavisna Republika Srpska, a treća u Mostaru - treći entitet. Ako znate u startu da imate tri vizije koje se ne mogu usaglasiiti - zašto tu temu uopšte otvarate", kaže Ivanić.

Ivanić dodaje i da bi Srbija, kao jedna od potpisnica Dejtonskog sporazuma, mogla da očekuje pritiske da se ide u tom prvacu, ukoliko se, kaže, na vrijeme ne zaustave neki potezi vlade u Banjaluci.

On pojedine Dodikove poteze smatra avanturiastičkim, što narodu, kaže, lijepo zvuči, ali se pribojava da to mogu "da budu samo izazovi za međunarodne institucije koje će krenuti u promjenu Dejtona, što može ići samo na štetu RS".

Ivanić dodaje da će lično učiniti sve i voditi politiku koja će pokazati da BiH može funkcionisati pod dejtonskim uređenjem.

Govoreći o svom odnosu sa liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata i predsednikom RS Miloradom Dodikom, Ivanić kaže da se oni ne razlikuju u ciljevima, već u načinu vođenja i poimanja politike i u taktici.

"Prošlo je vrijeme kad se RS čuvala sukobima, sad politicari iz RS treba da budu domintani u institucijama BiH i da te institucije koriste u svoje interese. Nemam namjeru da kažem da je sve što je BIH tuđe, jer se time bez osnove prepušta BIH drugima", kaže Ivanić.

Kad je riječ o odnosima u Predsedništvu BIH, Ivanić kaže da između njega i bošnjačkog i hrvatskog člana tog tijela Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića postoji dogovor da u javnost ne izlaze sukobljeni, čak i kad po nekim pitanjima nisu saglasni.

"Da li su svi spremni da naprave maksimalni iskorak, nisam potpuno siguran. Mislim da su najveći iskoraci kad je u pitanju hrabrost da se izađe ipak bili prisutni kod srpskih političara. Očekivao sam da će više bošnjačkih političara osuditi napad na Vučića u Srebrenici, ali nisu, i to pokazuje da još fali taj mali korak za budući iskorak", rekao je Ivanić.

Upitan koliko je važno što su se predstavnici različitih političkih struja iz RS okupili na proslavi sedam godina od osnivanja SNS u Beogradu, Ivanić je rekao da je to bilo lijepo za vidjeti, ali i važno opozicionim političarima u RS, jer su prvi put bili tretirani kao vlast u RS.

Govoreći o odnosu Srbije i BiH i Republike Srpske, Ivanić je rekao da postoji veliki prostor za poboljšanje saradnje i zajednički nastup na trećim tržištima.

Ivanić kaže da je izuzetno važna saradnja u namijenskoj industriji i izlazak na treća tržišta, u kojoj Srbija donosi znanje, tehnologije i proizvodne kapacitete, a BiH pristup tržištu jer ima ozbiljan uticaj u jednom dijelu islamskih zemalja.

Važan je i projekat obnove pruge Sarajevo-Tuzla-Zvornik-Loznica-Beograd, koja bi bila osnova za bolje drumsko povezivanje dva glavna grada u budućnosti, rekao je Ivanić.

O tome, ali i saradnji u drugim oblastima, poput poljoprivrede i izvoza na rusko tržište, razgovaraće se i 4. novembra u Sarajevu, na zajedničkoj sjednici vlade Srbije i Savjeta ministara BiH, kaže Ivanić.

Ivanić je rekao da su to bile i glavne teme današnjeg razgovora sa srpskim premijerom Vučićem, ali tema je bio i predstojeći skup lidera evropskih narodnih partija u Madridu, kojem pripada njegova Partija demokratskog progresa, a SNS će, nada se, uskoro postati član.

Govoreći o unutrašnjoj stabilnosti BiH, Ivanić kaže da su presudni dobri odnosi u regionu.

Prema njegovim riječima, postoje tenzije i nedostatak unutrašnjeg povjerenja u BiH, ali je najveći problem jačanje verskog radikalizma.

Tu prije svega misli, kako kaže, na ekstremni način praktikovanja islama, koji je bio stran BIH, kao i jedan broj stranih terorističkih ratnika.

"Politički dominatnu ulogu u tome moraju voditi bošnjački vjerski i politički lideri, bez njih ona neće imati efekta, a oni to treba da rade jer će prve žrtve takvog ekstremizma biti Bošnjaci", ocijenjuje Ivanić.

NN