Divna priča: Krio se po šumama Vojvodine, a sad igra za Lacio!

Veoma zanimljiva priča o Sergeju Milinkoviću-Saviću, momku koji je kao tinejdžer u fudbalu postigao više nego najveći broj igrača u svojim karijerama. A, tek će biti šampion!

Fudbal 15.10.2015 | 23:40
Divna priča: Krio se po šumama Vojvodine, a sad igra za Lacio!

Kakav je Sergej Milinković-Savić?

Navijače Lacija, samim tim i uredništvo portala "Lalaziosiamonoi.it", a jasno vam je kom klubu je posvećen ovaj medij, toliko je zanimao odgovor na ovo pitanje da ni Novi Sad nije bio daleko.

Fudbalski klub Vojvodina, u kojem je SMS ponikao, preporučio je koordinatora mlađih selekcija, Milana Kosanovića, da govori u ime kluba. Inače, popularni Kosan naširoko je poznat u radu sa mlađim selekcijama, da ga je selektor zlatnih "orlića" sa Novog Zelanda, Veljko Paunović, svuda i uvek vodio sa sobom.

Evo kako je Kosanović govorio o počecima reprezentativca Srbije, koji je već sa 20 godina doživeo da postane prvak Evrope (jul-avgust 2013), debituje za Vojvodinu (23. 11. 2013), postigne gol (9. 3. 2014), osvoji trogfej (Kup Srbije 2014), ode u inostranstvo (jun 2014), debituje za Genk (2. 8. 2014), postigne gol (8. 1. 2015), ode na Svetsko prvenstvo (jun 2015), osvoji zlatnu medalju, bude proglađen za trećeg najboljeg igrača turnira, potpiše za Lacio (31. 7. 2015), zabeleži debi (18. 8. 2015), postigne prvi gol za rimski klub (17. 9. 2015), dočeka poziv u seniorsku reprezentaciju Srbije (oktobar 2015), itd.

Pa, i da nikad niste čuli za njega pre gore napisanog pasusa, bilo bi vam jasno kakav se talenat krije u nogama 192 centimetra visokog fudbalera, rođenog u Španiji, u Ljeidi.

Ali, poslušajte šta Kosanović ima da kaže. Talenat nikad nije bio sporan, međutim...

"Razvoj Sergeja Milinković-Savića je pomalo atipičan za igrače iz naše omladinske škole. Sve dok nije došao do kadetskog tima, pokazivao je da ima talenat za fudbal, ali bio je pomalo lenj i nije baš uvek izvršavao svoje obaveze", rekao je Kosanvić Italijanima i, uz opasku da se u kadetima uozbiljio, dodao je:

"Tokom protekle tri godine, prošao je neverovatan put: od rezerve u kadetskom timu Vojvodine, do osvajača Evropskog i Svetskog prvenstva sa reprezentacijom Srbije i fudbalera u Seriji A".

Potom je nastavio...

"Sergej je uvek voleo fudbal, i fudbal je prva stvar koja mi padne na pamet kada ga neko spomene. Međutim, igrači njegovog tipa ponekad pokušavaju da izbegnu trening i trčanje, što je i on radio takođe. Tokom priprema u zimskom periodu, dok svi ostali igrači trče oko terena, on je uspevao da se sakrije iza drveta i onda se priključi grupi nakon dva-tri kruga. Bio je vrlo snalažljiv i to je i danas njegova najveća karakteristika".

Kada ste shvatili da će postati dobar igrač?

"Svaki trener koji ga je trenirao bio je svestan njegovog talenta. Međutim, 2012. godine, odlučio sam da ga odvedem na testiranje u Pokrajinski zavod i to ne samo testiranje fizičkih sposobnosti, već i snalaženja i orijentacije u prostoru. Doktorka koja radi tamo mi je rekla da je Sergej ostvario najbolje rezultate koje je ijedan sportista ikada ostvario kod njih, uključujući i košarkaše, odbojkaše, rukometaše..."

Dodao ga je...

"Rekla mi je da je to čudo i nešto nezabeleženo do tad, a ja sam tog momenta znao da će, uz kvalitetan trening, Sergej postati veliki igrač. Po pitanju snalaženja u prostoru, znao je rešenje pre nego što bismo ga mi ostali uopšte i uočili".

Koje su njegove najveće vrline, a šta su mu najveće slabosti? U kom segmentu je najviše napredovao?

"Sergej je uvek znao da igra fudbal. Lopta mu je bila i igračka i prijatelj. Sa njom je mogao da uradi sve što poželi, i sa levom i sa desnom nogom. Imao je dobar šut i znao je da daje golove, a dodavanja su mu uvek bila vrlo smišljena i precizna. Najviše je napredovao upravo u onome što mu je bila najveća mana u mlađim kategorijama, a to je odgovornost prema igri. Uvek je bio visok, iako je na terenu sve pokušavao da reši nogom, a sada je i u igri glavom mnogo bolji nego što je bio".

Da li sada igra na drugačijoj poziciji u odnosu na ono što je igrao u mlađim kategorijama?

"Uvek je igrao u veznom redu, mada je na pojedinim turnirima za mlađe uzraste igrao i u napadu".

Sergej na terenu uvek deluje vrlo smireno i zrelo. Da li ga je to krasilo i dok je bio u Vojvodini?

"Vidite, kada vam je lopta kao igračka i kao prijatelj, onda naravno da delujete smireno svaki put kad je u vašem posedu. Mislim da je on sazreo nakon što se pridružio našoj U-19 reprezentaciji. Sa tom selekcijom je osvojio Evropsko prvenstvo, a kasnije je osvojio i Svetsko prvenstvo, i mislim da je upravo tu naučio šta znači imati odgovornost prema igri i prema ekipi. Međutim, kada se pogledaju njegove godine, on zaista jeste jedna zrela osoba".

Šta mislite o njegovoj odluci da ne pređe u Fiorentinu? Da li je Lacio dobar izbor?

"Moj savet mu je bio da ostane još malo u Vojvodini, pošto je za naš prvi tim odigrao samo 12 utakmica i mislio sam da mu je još uvek rano da ode. Što se tiče njegove odluke da odbije ponudu Fiorentine, pretpostavljam da je mislio da će u Laciju imati veće šanse da napreduje. Lično, mislim da su i Fiorentina i Lacio vrlo ozbiljni klubovi i da među njima nema neke prevelike razlike. Lacio je tada učestvovao u kvalifikacijama za Ligu šampiona i možda je i to prevagnulo u Sergejevoj odluci".

Igra veoma dobro u Laciju, da li je to iznenađenje za Vas? Šta mislite, koji su njegovi krajnji dometi?

"Ne, nisam iznenađen njegovim igrama. Znao sam da samo treba da ostane jak i koncentrisan tokom prva dva meseca, jer mu je potrebno vreme da se prilagodi na novi klub. Isto tako je bilo i kad je prelazio iz Vojvodine u Genk. Gledao sam kako je odigrao protiv Dnjepra i mislim da sigurno može još da napreduje, a u ovom momentu, italijanska liga mu je idealna za to. Što se tiče njegovog krajnjeg dometa, mislim da može da postane ozbiljan igrač u Ligi šampiona".

Trener Lacija Stefano Pioli koristi ga na mestu ofanzivnog veziste. Da li može da igra i na mestu polušpica ili plejmejkera?

"Sergej može da igra na bilo kojoj poziciji u timu koja zahteva napad i posed lopte".

Neki ga porede sa Tureom, Pogbom, ili srpskim legendama poput Stankovića i Jugovića. Kom igraču je najsličniji?

"Ako bi trebalo da ga uporedim sa nekim, rekao bih da ima karakteristike od svih igrača koje ste spomenuli. Međutim, voleo bih da za dve-tri godine komentarišemo nekog drugog igrača i pričamo o tome da li on podseća na Sergeja. On je već sada autentičan i ima sve što je potrebno da bude vrhunski igrač u svetskom fudbalu, kao što su bili Stanković i Jugović, ili kao što je Pogba sada. U ovom momentu, on je zvezda u usponu".

Selektor Srbije Radovan Ćurčić pozvao ga je u A tim. Mislite li da je sa njegovim igranjem za mladu reprezentaciju završeno?

"Ne, Sergej će i dalje igrati za našu mladu reprezentaciju. U kontaktu smo obično jednom nedeljno i znam koliko i dalje voli da igra utakmice. Treninge i dalje ne toliko, ali utakmice obožava. U našoj mladoj reprezentaciji sada većinu čine igrači koji su ove godine osvojili Svetsko prvenstvo sa U-20 selekcijom. U novembru, naš A tim očekuju prijateljski dueli, dok će mlada reprezentacija igrati važne kvalifikacione utakmice protiv Italije i Slovenije i Sergej ne može da dočeka te mečeve". zaključio je Kosanović na kraju intervjua za "Lalaziosiamonoi.it".

Sergej Milinković-Savić
27. februar 1995.
Ljeida, Španija
192 centimetra
Vezista
Vojvodina (2013/14) 4/16
Genk (2014/15) 5/24
Lacio (2015/16) 1/6
Srbija U19 4/14
Srbija U20 1/11
Srbija U21 2/3
Srbija 0/0
Trofeji: Kup Srbije 2013/14, UEFA U19 Evropsko prvenstvo 2013, FIFA U20 Svetsko prvenstvo 2015.
Privatno: Sergejev otac Nikola Milinković bio je profesionalni fudbaler, a majka Milana Savić profesionalna košarkašica. Njegov stariji brat Vanja, golman Mančester junajteda na pozajmici u Vojvodini i on rođeni su i jedno vreme živeli u Ljeidi, a potom su se vratili u Novi Sad.

Komentari / 0

Ostavite komentar