BiH: Gdje je završio novac od donatora?

Niko u Bosni i Hercegovini ne zna koliko je tačno donatorskog novca stiglo u zemlju od kraja rata do danas. Precizno se ne zna ni koliko je tog novca utrošeno nenamjenski i završilo u privatnim džepovima. Neki predstavnici nevladinih organizacija tvrdili su i da je riječ o više od 20 milijardi evra.

Podaci o tome gdje je završilo oko 40 milijardi maraka pomoći koja je u BiH stizala tokom rata i kasnije i dalje ostaju velika tajna. Prema podacima Biroa za humanitarna pitanja, u BiH je od 1996. do 2003. godine došlo najviše donacija po glavi stanovništva. Preciznu evidenciju i cifre nema niko, pa sve ostaje na pretpostavkama. U Udruženju izbjeglih i raseljenih lica kažu da je samo za porušene objekate u BiH došlo oko 16 milijardi maraka.

“Malo su izbjeglice imale koristi od toga, neko je to pokupio, neko je to sredio, nije ni čudo što danas imamo veliki broj biznismena koji prije rata nisu imali ništa. Nažalost, 20 godina je prošlo od Dejtonskog sporazuma, mi u Federaciji kada govorio o srpskom življu imamo još oko 70 hiljada porušenih objekata” - kaže Veljko  Stevanović iz Udruženje izbjeglih i raseljenih lica.

Komisije BiH na parlamentarnom nivou koje istražuju ko je i kako trošio donatorska sredstva koja su stizala u BiH  godinama su se smjenjivale. Koliko je poznato, nijedna nije došla do podatka o tačnoj cifri.

“Ovdje u BiH nije postojala politička volja da se utvrdi sve ono za donacije, kojih je bilo. Maršalov plan je manji i utrošene su na pogrešna mjesta, i bilo je otuđivanja i kriminala i korupcije i zakazalo je i Tužilaštvo i pravosuđe u provođenju postupaka za koje su oni nadležni“ - kaže Borislav Bojić.
 
I da se u milijardu maraka moglo  pogriješiti u utvrđivanju utroška donatorskih sredstava, podatak koji šokira zapravo je pokazatelj da, ako se u ovoliko novca može pogriješiti, koliko je zapravo para potrošeno i pronevjereno, ali i u čiji džep je otišlo.

“Nema na šta to nije išlo, tu je bilo čak i to `ja tebi donaciju - ti meni procenat`“ - tvrdi ekonomista Svetlana Cenić.

Utvrđivanje donacija je posao za istražne organe, smatraju u Transparensi internešnelu, navodeći da se na tome trebalo raditi od samog početka.

“Sada se bojim da je kasno i da nakon 20 godina biće nemoguće utvrditi ko je bio odgovoran u tom trenutku i na kraju krajeva gdje je novac završio” - kaže Ivana Korajlić iz Transparensi internešnela.

Da su strani donatori izgubili povjerenje u domaće institucije, posredstvom kojih su godinama unazad slali pomoć, najbolje pokazuje primjer vrijeme poslije poplava. Tada su donatori iz inostranstva uplaćivali novac na privatne račune oštećenih, zaobilazeći odgovorne institucije.

BN TV