Srpska ima pravo da kontroliše pravosuđe

Ne postoji ustavna zabrana kada je riječ o održavanju referenduma u entitetima, niti za održavanja referenduma, posebno za pravosudne nadležnosti - navodi Stiven Mejer, američki ekspert za Balkan.

Bosna i Hercegovina 19.07.2015 | 19:53

Američki ekspert za Balkan Stiven Mejer smatra da je Republika Srpska u pravu kada upozorava da Dejtonski sporazum nije dodijelio pravosuđe na nivo BiH te da Srpska ima pravo da se o tome odredi na referendumu.

Mejer napominje da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, Vlada i većina u parlamentu žele da lociraju pravosudnu odgovornost koja se tiče naroda Srpske u Republiku Srpsku i da su debata vođena prošle sedmice i referendum značajni iz tri glavna razloga.

Prvi razlog je ustavni - Ustav BiH /Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma/ ne daje specifične odgovornosti nijednom specifičnom organu vlasti za održavanje referenduma, ali u Članu 3 kaže:

"Sve funkcije vlasti i ovlaštenja koje nisu izričito dodijeljene institucijama BiH biće u nadležnosti entiteta", a pravo održavanja referenduma nije izričito dodijeljeno Sarajevu.

Štaviše, isti član Ustava ne uključuje pravosudne funkcije kao odgovornost vlasti na nivou BiH, osim za zahtjeve Ustavnog suda. To znači da, generalno, ne postoji ustavna zabrana kada je riječ o održavanju referenduma u entitetima, niti održavanja referenduma posebno za pravosudne nadležnosti.

U stvari, ističe Mejer, čini se sasvim jasno da Član 3 podržava entitetsku kontrolu pravosudnih funkcija tvrdnjom da je odgovornost entiteta "da obezbijed bezbjednu i sigurnu atmosferu ....održavanjem civilnih agencija za sprovođenje zakona".

U demokratskim društvima civilne agencije za sprovođenje zakona uključuju više od policije - one uključuju cijeli pravni sistem.

Drugi razlog je, navodi Mejer, visok stepen miješanja iz izvora koji nisu u Republici Srpskoj, i u tome, naravno, nema ništa novo, ali 20 godina nakon kraja rata i potpisivanja Dejtonskog sporazuma najznačajnija stvar je to što i dalje prevladava spoljno miješanje u nešto što bi trebalo da bude potpuno unutrašnja stvar BiH.

Podsjećajući da su prije i poslije parlamentarne debate Savjet za provođenje mira i visoki predstavnik kritikovali referendumski proces, Mejer ističe da ove dvije anahrone institucije, koje je trebalo da budu ukinute godinama unazad, bukvalno potkopavaju legitimine ustavne prerogative i suverenitet BiH i njenih entiteta.

"Štaviše, u vrijeme glasanja, nekoliko zapadnih ambasadora pojavilo se u Banjaluci da izvrši pritisak na parlament da promijeni svoj kurs i odbaci zahtjev za odobrenje referenduma" - napominje Mejer.

U svojim komentarima istaknut je bio Edvard Ferguson, britanski ambasador, koji je osudio referendumski postupak. " Pitam se da li bi prihvatio kritike iz BiH prošlogodišnjeg referenduma u Britaniji o škotskoj nezavisnosti ili obećanje premijera Kamerona da će održati referendum do 2017. godine o britanskom članstvu u EU", navodi Mejer.

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc iznio je mišljenje da je u redu za entitete da održe referendum o manje bitnim pitanjima, ali ne i o pitanju tako značajnom kao što je pravosudna reforma. "Šulc nije dao objašnjenje kako je došao do tog zaključka. Očigledno on zna malo o ustavnim prerogativima u BiH ili o nacionalnom suverenitetu", ističe Mejer.

Treći razlog zbog kog je važan sadašnji proces u Srpskoj jeste izjava da debata o referendumu predstavlja preuzimanje odgovornosti za još jednu nadležnost. To je korak unaprijed. jer je pravosudni sistem centralne vlasti disfunkcionalan i veoma neefikasan - kao što je i slučaj sa mnogim kompetencijama lociranim u Sarajevu.

Referendum će biti pozitivan za demokratske procedure i podijeljeni suverenitet - za neke kompetencije je bolje da su locirane u entitetima, dok je za druge možda bolje da su locirane unutar centralne vlasti. To je procedura koju iz istih razloga treba da prihvati i Federacija BiH - smatra Mejer.

Na žalost, navodi on, čini se da opozicija u Republici Srpskoj ne vidi korist od približavanja pravosudnog sistema narodima kojima služi.

Interesantno je, ocjenjuje Mejer, da je većina opozicije bila uzdržana, a ne protiv, odnosno nije glasala protiv stava Vlade. Čini se da je opozicija željela da se odvoji od Vlade, ali da ne bude neprijateljski nastrojena prema osnovnim interesima Republike Srpske.

"Međutim, uznemirujući aspekt jeste stav opozicije da se spoljni uticaj - mora priznati i slušati", navodi Mejer.

Opozicioni poslanici su tokom debate tvrdili da "nije pravo vrijeme" i da se sada previše toga dešava u regionu da bi referendum bio mudar potez. Na primjer, oni tvrde da su događaji u Makedoniji i Srebrenici usmjerili pažnju na region, ali ova pitanja nemaju nikakve veze sa referendumskim pitanjem u Republici Srpskoj.

"U stvarnosti, opozicija se plaši neodobravanja sa Zapada. A ono što je možda najnesrećniji argument opozicije jeste taj da je Republika Srpska `previše mala` i nemoćna da se protivi željama velikih zapadnih sila. To je upravo ona vrsta razmišljanja koja zagovara potčinjenost i odbacuje preuzimanje odgovornosti", ističe stručnjak za Balkan Stiven Mejer.