Rasprava u Skupštini o referendumu

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske raspravljali su o reaktiviranju odluke o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH na desetoj posebnoj sjednici, koja će biti nastavljena sutra.

Republika Srpska 14.07.2015 | 20:30

20.30 Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je večeras da referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH mora biti održan jer se ne mogu više "servirati" rješenja, prema kojima, svaki dan treba da se desi neka erozija nadležnosti Srpske.

"Takva rješenja nećemo jer i ovako decentralizovana zemlja može da se kreće ka EU. To su uradile i druge složene države", rekla je Cvijanovićeva tokom rasprave na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske.

19.47 Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović istakao je danas da pravosudne institucije sa nivoa BiH ne priznaju žrtve srpskog naroda iz posljednjeg odbrambeno-otadžbinskog rata.

"Zbog toga smatram da je potrebno održati referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH", rekao je Savanović na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.

On je napomenuo da u Srpskoj mora biti pokazano apsolutno jedinstvo kada je riječ o organizovanju referenduma.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Miladin Stanić kaže da ova stranka nije protiv referenduma kao demokratskog izražavanja volje građana, ali ne na predloženi način.

Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Branislav Borenović naglasio je da ova stranka nije zadovoljna radom pravosuđa BiH, ali ni onog u Srpskoj.

"U Srpskoj nije procesuiran nijedan krupan predmet koji se odnosi na kriminal i korupciju, iako je PDP podnio nekoliko prijava. Problem je i što veoma malo znamo o strukturalnom dijalogu", rekao je Borenović.

Na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske trebalo bi da bude reaktivirana odluka o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH.

18.57 Potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić istakao je da je moć referenduma nesumnjiva i pozvao poslanike da se u vezi sa tim ne dijele jer će, kako smatra, podjele stvoriti "mogućnosti za neki intervencionizam"

18.25 Klub poslanika SNSD je amandmanom predložio da referendum bude održan prve nedjelje po isteku 50 dana od dana stupanja na snagu Odluke o referendumu. Odluka stupa na snagu osam dana od objavljivanju u Službenom glasniku.

18.12 Poslanik DNS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Spomenka Stevanović rekla je da se u Sudu BiH u oblasti ratnih zločina skoro 80 odsto presuda odnosi na Srbe, čime se pokušavati dati karakter rata, te naglasila da proizilazi da je samo jedna strana bila agresor i činila zločine, i to organizovano.

Ona je, tokom rasprave na posebnoj sjednici Narodne skupštine Srpske, rekla da su karakteristike Suda i Tužilaštva BiH učešće stranih sudija i tužilaca u njihovom radu, što je suprotno suverenitetu jedne zemlje, te retroaktivna primjena zakona na koju je morao reagovati Sud za ljudska prava u Strazburu, sporost u rješavanju predmeta i provođenju istraga.

Stevanovićeva je istakla da ne vidi problem o izjašnjavanju naroda na referendumu, dodajući da to nije nikakav atak na institucije BiH, već vraćanje BiH u okvire Dejtonskog mirovnog sporazuma.

18.09 Poslanik NDP-a Dragan Čavić izjavio je da predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku pokretanje priče o referenduma u RS-u o Sudu i Tužilaštvu služi kao sredstvo političkog pritiska prema predstavnicima EU za restruktuiranje tih pravosudnih institucija na nivou BiH.

Kazao je da je referendumska priča ponovo pokrenuta u RS da bi se zauzele bolje starne pozicije u nastavku strukturalnog dijaloga, koji je i pokrenut 2011.godine, nakon prve priče o referendumu u RS-u.

17.24 Nakon pauze, nastavljena je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi trebalo da bude reaktivirana odluka o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je 2. jula zahtjev Narodnoj skupštini Srpske da na posebnoj sjednici razmatra donošenje, odnosno reaktiviranje, odluke o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH.

Referendumsko pitanje trebalo bi da glasi "Da li podržavate neustavno i neovlašćeno nametanje zakona od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno nametnute zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru Republike Srpske?".

14.55 U toku je pauza u Narodnoj skupštini na zahtjev Kluba poslanika SNSD-a.

14.45 Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik je Vukoti Govedarici odgovorio da dok se SNSD suprotstavljao nametanju zakona, Govedarica "nije bio nigdje" i dodao da ga je zvao evropski komesar za proširenje EU i tražio ukidanje odluke o referendumu, ali da mi je on poručio da nema odustajanja.

"SNSD je jasan branitelj onoga što vi i vaša partija uporno rušite dok ste sarađivali sa Pedijem Ešdaunom'' rekao je Milorad Dodik.

14.30 Predsjednik Vlade Željka Cvijanović rekla je da strukturalni dijalog nije dao rezultate zato što se nastojalo udaljiti od ključnih pitanja zbog kojih je dijalog i započet, dodala je da je moguće organizovati referendum i voditi strukturalni dijalog uporedo.

''Činjenica je da su neke nametnute odluke bile naknadno prihvaćene u Parlamentu, ali da to ne znači da su one bile ispravne'', kazala je ona. i dodala da je dolazak i intervencija tadašnje visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost EU Ketrin Ešton 2011. godine i njena molba da se ne provede referendum svjedoči da su institucije u Republici Srpskoj bile u pravu.

14:20 Poslanik Slobodan Protić, koji govori u ime Kluba SP, u svojoj diskusiji istakao je da ovakvo pravosuđe ne doprinosi pomirenju, a visoki predstavnici svojim odlukama su kršili pravne postulate. Potpredsjednik Vlade Republike Srpske Anton Kasipović se osvrnuo na strukturalni dijalog.

"Da je ovaj proces uspio, vjerovatno danas ne bi bilo ove sjednice i ove teme. Strukturalni dijalog nije uspio jer neko nije želio da uspije. Jedini doprinos da on uspije je davala Republika Srpska. Svi drugi su smanjivali šanse," poručio je.

Milanko Mihajlica iz SRS je rekao da je predsjedniok Republike Srpske danas sat i po govorio o stvarima u kojima je sam učestvovao i kojima je doprinjeo. Mihajlica je upitao Vladu Republike Srpske jesu li za referendum ili su za nastavak strukturisanog dijaloga.

Vukota Govedarica, predsjednik Kluba SDS kaže da Dodik nije rekao ništa što nije govorio i prilikom prošlog raspisivanja referenduma, i dodao je da se SDS slaže sa svim što je rekao u vezi sa nametnutim odlukama, analizi budžeta trošenja novoformiranih institucija na nivou BiH i dodao:

"Ovo je obračun Milorada Dodika sa samim sobom", rekao je Govedarica i istakao da je SNSD bio saveznik međunarodne zajednice u tom periodu, o čemu Dodik danas, kako je rekao, nije govorio.

13:40 Nakon što je počela poslanička rasprava bošnjački poslanici izjavili su da inicijativa nije u skladu s Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom, te da će ostati na sjednici do kraja i napustiti je kada bude glasanje.

Oni su medijima rekli da će odluku ako bude usvojena morati da potvrdi i Vijeće naroda Republike Srpske, što će blokirati Klub Bošnjaka.

13:20 Milorad Kojić iz Centra za istraživanje ratnih zložina rekao je da kada je procesuiranjw ratnih zločina nad Srbima iz proteklog rata i pronalazak nestalih lica Srba od kada je u nadležnosti pravosuđa na nivou BiH je u potpunom zastoju.

''Odlukama visokih predstavnika stvaran institucinalni i pravni okvir u kojem se Srbima pripisuje iskljuičiva krivica za zločine iz proteklog rata'', pojasnio je Kojić.

''U postupcima protiv Srba optužnice se terete na upitnim iskazima svjedoka dok dokumenacjia institucija Republike Srpske koja se šalje za Sud i Tužilaštvo ne predstavlja važan dokazni materijal'', priča Kojić i dodaje da je cilj je da se Srbi proglase za jedine krivce za događaje u proteklom ratu.

13:15 Poslanicima se obratio Duško Miletić u ime Boračke organizacije Republike Srpske koji je rekao da Sud i Tužilaštvo nisu opravdali svoju ulogu i njihov rad i dalje predstavlja kamen spoticanja.

'Republika Srpska mora formirati više istražnih timova s ciljem istraživanja svih događaja iz proteklog rata kako bi efikasnije mogli podnijeti dokazi i argumenti kad se pojave novi slučajevi procesuiranja Srba od strane Suda i Tužilaštva BiH'', zaključio je.

''Interes BORS je politički stabilna i jaka Republika Srpska'', kazao je Miletić na kraju svog izlaganja pred poslanicima Srpske.

13:00 Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je da će donošnje odluke o referendumu o radu Suda i Tužilaštva BiH biti zapisano u političkoj istoriji Srpske kao jedan od najvažnijih trenutaka nakon njenog osnivanja.

"Ne smijemo iznevjeriti buduće generacije koje od nas očekuju odgovornost i zato treba da svi ponosno budemo dio ovog procesa bez obzira na političke i stranačke razlike, kao i lične animozitete. Treba da budemo okupljeni oko jedinstvenog cilja odbrane nacionalnih i narodnih prava. Ovo što danas radimo i radićemo na referendumu odnosiće se na generacije koje nisu ni rođene i ako sada propustimo priliku, propustićemo da naši potomci imaju budućnost. Uvjeren sam da, ukoliko Republika Srpska ne očuva snagu, za Srbe na ovim prostorima neće biti mjesta. Samo braneći našu snagu i prava možemo da na adekvatan način osiguramo našu budućnost", naglasio je predsjednik Srpske.

U obraćanju poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske Dodik je istakao da se ključna motivizacija za pokretanje ove procedure zasniva na dokazu da su Sud i Tužilaštvo BiH selektivni, što je najbolje vidljivo u slučaju "Orić" i pokušajima da se nametne vrhovni sud BiH, što mora da bude biti odbijeno, kao i postojanje ovih institucija.

"Uvjeren sam da u Republici Srpskoj možemo imati jedinstvo o ovom pitanju i zato pozivam sve narodne poslanike da nakon obuhvatne rasprave donesu odluku o raspisivanju referenduma i utvrde referendumsko pitanje, te da se odlukom direktno ili indirektno odredi datum održavanja referenduma, koji po Zakonu ne može biti prije 30 dana ni kasnije od šest mjeseci od kada odluka stupi na snagu", poručio je predsjednik Dodik.

Ističući da je ponosan što Republika Srpska i na ovaj način pokazuje demokratski kapacitet, što dodatno ohrabruje i uvjerava u ispravnost njenih stavova, Dodik je rekao da pravo na stav mora biti stvar nacionalne odgovornosti i dio političkog karaktera i državne odgovornosti.

"Moramo reći da su pogrešne i zlonamjerne tvrdnje da referendumom želimo da izvršimo secesiju Republike Srpske od BiH. Održavanje referenduma ne krši Dejtonski mirovni sporazum, nego predstavlja jedan od najznačajnijih oblika demokratskog izjašnjavanja građana u skladu s međunarodnim pravom. Odluka na referendumu neće ugroziti integritet i suverenitet BiH, samo će zahtijevati da se reforma pravosuđa u BiH vrati u okvire ustavnog uređenja s jasno određenim nadležnostima. Referendumsko izjašnjenje o obavezi poštovanja Dejtonskog sporazuma, biće doprinos demokratskom i evropskom putu BiH", konstatovao je Dodik.

Ako je referendum problem u Republici Srpskoj i BiH, naglasio je predsjednik Srpske, onda to samo potvrđuje činjenicu da ovo nije istinski slobodna i demokratska zemlja, već međunarodni protektorat, pa se referendumu kao demokratskoj formi uglavnom protive stranci.

"Neki sada govore da o ovom pitanju i ne treba referendum, jer su svi protiv Suda i Tužilaštva BiH. Smatram da referendum treba da potvrdi ono 'što se već zna', čime bi ojačali i potvrdili dejtonsku poziciju Republiike Srpske. Veoma je važno da se uspostavlja institut referenduma kao načina donošenja važnih odluka, ali daje institucijama Republike Srpske dodatni kapacitet za djelovanje prema našim predstavnicima u organima BiH i utiče na njihovo djelovanje i donošenje odluka koje moraju biti u interesu Republike Srpske", naglasio je Dodik.

U svakom slučaju, kaže on, odluka na referendumu će biti snažna preporuka našim predstavnicima u Parlamentarnoj skupštini BiH za djelovanje, a naše institucije mogu osporiti dejstvo odluka Suda i Tužilaštva BiH na teritoriji Republike Srpske.

"Referendumom Republika Srpska, kao strana po međunarodnom ugovoru i državotvorni entitet BiH, upozorava da više neće dopustiti kršenje principa pravde i vladavine prava. Neotuđivo je pravo Republike Srpske da ocjenjuje djelovanje visokog predstavnika i usklađenost sa mandatom koji ima po Aneksu 10. i samo za Aneks 10.

Svaki pokušaj smanjivanja autonomije Republike Srpske, pod plaštom reformi, sagledavaćemo u svjetlu sličnih pokušaja kao što je bila reforma policije, kojim se pokušavala promijeniti ustavna konstrukcija BiH utvrđena međunarodnim Dejtonskim ugovorom. Naš pristup je ustavan, a nepostojanje ustavnog osnova za pravosuđe na nivou BiH je naš temeljni stav", poručio je Dodik.

On je ponovio da Sud i Tužilaštvo BiH nemaju ustavnu osnovu i dejtonski kapacitet, nemaju saglasnosti i oni su nametnuti.

"Nije dovoljno tvrditi da je Ustavni sud BiH donio odluku o tome ili pak da je Parlamentarna skupština potvrdila nametnute zakone. Tu naprosto nedostaje bazični ustavni uslov za prenos nadležnosti, a to je sporazum entiteta kao strana-potpisnica svih aneksa Dejtonskog sporazuma. Republika Srpska tu saglasnost nikad nije dala i ne postoji odluka Republike Srpske o tome. Ne postoji ni odluka Federacije BiH o tome. Ove odluke strana i njihov sporazum moraju da postoje, jer ako ih nema, nema ustavnog osnova, a naravno tu onda počinje nepravno nasilje. Naša volja se mora poštovati jer je legalna i legitimna", poručio je Dodik.

Sud i Tužilaštvo BiH, kaže on, mogu dobiti saglasnost Srpske ako se izmjene i dopune zakoni koji ih regulišu, u smislu da se onemogući napad na nezavisnost i ustavnu nadležnost pravosuđa Republike Srpske, isključi primjena retroaktivnosti, ukine dosadašnja apelaciona praksa i da se procesuiranje obezbijedi za sve zločine bez selekcije.

"Vrhovni sud Republike Srpske mora da bude zadnja pravosudna instanca za konačne odluke po zakonima Republike Srpske. Sud i tužilaštvo BiH mogu imati nadležnosti da presuđuju po zakonima za koje je nadležna BiH i nikako po zakonima entiteta. Zato ne prihvatamo uvođenje instituta vrhovnog suda BiH", naglasio je Dodik.

On je rekao da Ustav BiH i Dejtonski sporazum jedino entitetima daju nadležnost za pravosuđe, a BiH ima jedino Ustavni sud u skladu sa Ustavom BiH.

"Nažalost, Ustavni sud BiH se pretvorio u politički sud, proširio svoju apelacionu ulogu i pretvorio se u sud treće instance za redovne pravosudne procese, a trebalo bi da to koristi samo onda kad je evidentno kršenje ljudskih prava. Zato treba na nivou BiH donijeti i Zakon o Ustavnom sudu BiH i tako urediti ovu oblast. Ustavni sud BiH ne može da ocjenjuje akte ustavnih sudova entiteta, jer takva praksa ruši politički sistem BiH", istakao je predsjednik Srpske.

On je naglasio da su visoki predstavnik i OHR već godinama problem, a ne rješenje za BiH, te da su sada postali i problem koji dijeli međunarodnu zajednicu.

U obraćanju poslanicima na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, Dodik je rekao da istrajavanje na toj prevaziđenoj i nedemokratskoj instituciji, BiH samo udaljava od prijeko potrebnog konsenzusa u unutrašnjim odnosima.

"To je vidljivo, jer bošnjačke političke, vjerske, medijske, nevladine strukture ne žele da se odreknu dosadašnjih poklona OHR-a, protivpravno učinjenih na centralizaciji višenacionalne i višestruko složene države. Intervencionizam visokog predstavnika doveo je do ogromnih problema, što je već dugo i najvažniji cilj OHR-ove strukture", konstatovao je Dodik.

On je rekao da je pokušaj visokog predstavnika Valentina Incka da od Savjeta bezbjednosti UN ishodi naknadnu legalizaciju svega onoga što je činjeno protiv Dejtonskog sporazuma, doživio neuspjeh.

Da je sve što je činio visoki predstavnik bilo legalno i u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom, kaže Dodik, zašto je onda tražio retroaktivnu legalizaciju i pokriće od Savjeta bezbjednosti?

"Kao legalisti, ne namjeravamo da raspisivanjem referenduma dovodimo u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Upravo suprotno - želimo da sačuvamo interese i prava Republike Srpske, njenih institucija i građana, a time i BiH. Samo potvrđujemo ustavno određenje da je sudska vlast definisana ustavima entiteta, kao i odgovarajućim zakonima", naglasio je predsjednik Republike.

On je pojasnio da Republika Srpska, kao strana potpisnica Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, nije postigla sporazum sa Federacijom BiH za prenošenje nadležnosgi za Sud i Tužilaštvo BiH na nivo BiH, kako je propisano članovima III 5.a) i IV 4.e) Ustava BiH, i poručio da za svaki prenos nadležnosti mora da postoji sporazum strana potpisnica, a u slučaju nametnutih zakona od visokog predstavnika tih sporazuma nije bilo.

"Naknadno uvođenje odluka visokog predstavnika u pravni sistem BiH i entiteta je za nas, takođe, akt pod prisilom i zato odbacujemo kao nedopustivu praksu da Parlamentarna skupština može da donosi odluke u ime entiteta koji su jedine legitimne i legalne strane u BiH. Parlamentarna skupština ne predstavlja legalnu alternativu institutu sporazuma strana-potpisnica svih aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa i Aneksa 4. Kao Ustava BiH. Narodna skupština Republike Srpske je mjesto prethodnog usaglašavanja i donošenja odluka koje može kasnije samo da potvrdi i Parlamentarna skupština", pojasnio je Dodik.

On je naveo da je visoki predstavnik zloupotrijebio ovlaštenja da bi nametao zakone, a prema Bonskoj deklaraciji, ima isključivo ovlaštenja da donosi odluke iz nadležnosti Predsjedništva i Savjeta ministara BiH, dodavši da je nametanjem zakona, prekršio i takozvana "Bonska ovlaštenja".

Prema njegovim riječma, visoki predstavnik je nametnutim odlukama preuzeo ingerencije izvršne i zakonodavne vlasti i izašao iz mandata koji mu je dat Dejtonskim sporazumom.

"Svjesni smo težine naših odluka, njihove važnosti za Republiku Srpsku i upravo iz tih razloga želimo da čujemo i mišljenje građana o našim stavovima. Mi imamo legalno i legitimno pravo na referendum. Visoki predstavnik nije imao ni legalno ni legitimno pravo da nametnutim odlukama uspostavlja Sud BiH, sa specifičnim nadležnostima i Tužilaštvo BiH, takođe, sa specifičnim nadležnostima sa tendencijom ka uspostavljanju Vrhovnog suda BiH.

Normalna ustavom predviđena zakonodavna aktivnost unaprijed se osuđuje kao antidejtonski čin. Referendum je odgovor i reakcija na pravno i političko nasilje koje osjećamo kao diskriminatorsko", poručio je Dodik u obraćanju poslanicima u Narodnoj skupštini Srpske.

Uvodno izlaganje predsjednika Republike Srpske trajalo je oko sat i 30 minuta. Prije početka sjednice u parlamentu Srpske danas je viđen specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunar Vigemark.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je 2. jula zahtjev Narodnoj skupštini Srpske da na posebnoj sjednici razmatra donošenje, odnosno reaktiviranje, odluke o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH.

Referendumsko pitanje trebalo bi da glasi "Da li podržavate neustavno i neovlašćeno nametanje zakona od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno nametnute zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru Republike Srpske?".