Koja je cijena ruskog veta o rezoluciji?

Vlada Srbije i premijer Aleksandar Vučić nalaze se pred velikim izazovom. U iduće dvije sedmice Vučić treba da odluči hoće li od Rusije da zatraži ulaganje veta u Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija na Deklaraciju o Srebrenici, koju predlaže Velika Britanija.

Srbija 24.06.2015 | 16:10

U Beogradu je britanski prijedlog izazvao nezadovoljstvo i ocjene kako se radi o novom pritisku, ali postoji i strah da bi ulaganje veta dovelo do prekida pregovora s Evropskom unijom, što bi imalo katastrofalne ekonomske posljedice za Srbiju. Ovo je potvrdio i Vučić koji je rekao da Srbija nije spremna da podrži prijedlog rezolucije o Srebrenici, ali da je spreman otići na obilježavanje 20 godina od događaja u Srebrenici i odati poštovanje bošnjačkim žrtvama.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija trebalo bi, na prijedlog Velike Britanije, da izglasa donošenje Rezolucije o Srebrenici i to 7. jula, četiri dana prije obilježavanja dvadesetogodišnjice od zločina. Prema sadašnjem nacrtu rezolucije, na četiri stranice teksta čak 35 puta spominje se termin genocid, a samo tri puta pomirenje. Premda ne i eksplicitno, jasno je da se odgovonost za genocid pripisuje srpskim snagama.

U uvodnom dijelu je podsjećanje da je Haški tribunal u presudi generalu Radislavu Krstiću 19. aprila 2004. zaključio kako se u Srebrenici dogodio genocid i da je istu kvalifikaciju za zločine u Srebrenici dao i Međunarodni sud pravde u Hagu, 26. februara 2007. godine. U britanskom prijedlogu navodi se i da su “desetine hiljada žena, djevojaka, muškaraca i dječaka žrtve seksualnog nasilja tokom sukoba u Bosni i Hercegovini, uključujući i Srebrenicu”. U zaključcima se najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici, kao i svako poricanje.

Prema mišljenju diplomata u Zagrebu, Rezolucija o Srebrenici predstavlja pritisak na Srbiju da bi se počela udaljavati od Rusije, ali i zbog srpske politike u Bosni i Hercegovini. Zbog protivljenja Milorada Dodika, britansko-njemačka inicijativa za BiH (čiji je cilj da od Bosne stvori funkcionalnu državu) na rubu je propasti, pa je doveden u pitanje i najavljeni dolazak Angele Merkel u Sarajevo.

Srbija ima dvije mogućnosti - prva je da se vlasti u Beogradu priključe predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, koji je najavio da će od ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova tražiti da Moskva stavi veto na usvajanje rezolucije. S Lavrovom se treba sresti i Ivica Dačić, srpski ministar spoljnih poslova.

Druga mogućnost je da se u direktnim razgovorima s Londonom ili preko neke od članica Vijeća sigurnosti amandmanima pokuša ublažiti tekst dokumenta, koji je nepovoljan za Srbiju. Samo što obje ove varijante nose rizik novog zaustavljanja pregovora Srbije s Evropskom unijom, a to Vučićeva vlada ne može dopustiti. Rezoluciju predlaže Velika Britanija, koja je jedna od najutjicajnijih članica Evropske unije i ako bi u Beogradu podržali veto, ušli bi u konflikt s Londonom.

U prvom slučaju, diplomati s kojima smo razgovarali procijenili su da bi Rusija za veto zauzvrat zahtijevala da se Srbija obaveže kako se neće priključi NATO-u uprkos pritiscima i nastavi odbijati uvesti sankcije protiv režima Vladimira Putina, ali i da omogući nove ruske investicije.
A s racionalnog gledišta, Srbija nema preveliku korist od savezništva s Rusijom. Uprkos uobičajenom vjerovanju, Putinova balkanska politika izrazito je pragmatična. Srbija, na primjer, skuplje plaća uvoz ruskog plina nego Mađarska, Austrija ili Njemačka.

U ruske poslovne interese uvjerio se i Dodik. Ekonomska situacija u Republici srpskoj izrazito je teška i dug Dodikovog entiteta na kraju prošle godine iznosio je čak 4,7 milijardi konvertibilnih maraka, što je 2,4 milijarde evra. Da bi vlasti mogle redovno da plaćaju administraciju, Milorad Dodik zatražio je kredit od Rusije. Iako je u martu najavio da u Republiku Srpsku stiže prvih 70 miliona evra od ruskog kredita teškog ukupno 270 miliona evra, do sada nije stiglo ništa. Naime, nije riječ o državnom zajmu, već kreditu koji bi odobrila “Sberbanka” - ruska komercijalna banka. “Sberbanka” je spremna dati kredit, ali pod vrlo strogim uslovima i to tako što bi Republici Srpskoj dala hipoteku. Ubrzo se otkrilo da Rusi žele hipoteku na dijelove ili na kompletnu Elektroprivredu Republike Srpske.

Dodik je u Moskvu otišao da bi ishodio kredit i usput pokušao lobirati protiv Rezolucije o Srebrenici. U Rusiji su jako zainteresovani i za kupovinu Elektroprivrede Srbije, koju želi ruska državna Elektroprivreda. Vučićeva vlada najavila je raspisivanje tendera za traženje strateških partnera, ali Rusi insistiraju na prodaji putem direktnih pregovora, kao kod Naftne industrije Srbije, koju su kupili za svega 400 miliona evra.

(Jutarnji. hr)