Srbija i dalje u vrhu po broju izbjeglica

Srbija i ove godine dočekuje Svjetski dan izbjeglica kao jedna od pet zemalja u svijetu sa "produženom izbjegličkom situacijom", a suočava se sa sve većim prilivom migranata iz Azije i Afrike, saopštio je Komesarijat za izbjeglice i migracije Srbije.

Srbija 19.06.2015 | 10:55

U saopštenju se ocjenjuje da izbjegličko pitanje na ovim prostorima još nije zatvoreno, te dodaje da se od 618.000 ljudi, od čega 266.000 iz BiH i 330.000 iz Hrvatske, koji su tokom ratova 1991-1995. godine izbjegli u Srbiju, njih 35.295 još nalazi u statusu izbjeglice.

Broj onih koji su i dalje u stanju egzistencijalne potrebe je daleko veći, a sličnu sudbinu dijeli i više od 203.000 interno raseljenih lica sa Kosova i Metohije, kao i 18.000 lica koja su se raselila unutar Kosova, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je svoju humanost i poštovanje međunarodnih konvencija i standarda u oblasti ljudskih prava Srbija pokazala i prema nešto više od 22.000 tražilaca azila koji su tokom prvih šest mjeseci ove godine, barem na kratko, utočište potražili u ovoj zemlji.

Od nekadašnjih 700 kolektivnih centara sa oko 65.000 ljudi, u Srbiji postoji još 18 kolektivnih centara, od čega je osam na Kosovu i Metohiji, u kojima boravi 1.116 izbjeglih i interno raseljenih lica, a procjenjuje se da će svi kolektivni centri do kraja godine biti zatvoreni.

Napominje se da će Regionalni stambeni program Srbije, Hrvatske, Crne Gore i BiH u naredne tri godine obezbijediti oko 6.500 stambenih rješenja u regionu, od čega i za 4.153 porodice u Srbiji.

Komesarijat ističe da bi postojeća situacija bila povoljnija da su zemlje porijekla, prvenstveno Hrvatska, pokazale više volje za rješavanje brojnih otvorenih izbjegličkih pitanja.

Tokom nešto više od 20 godina, svega 144.000 izbjeglica vratilo se u svoje zemlje porijekla, od čega 75.000 u BiH i 69.000 u Hrvatsku.

Izbjeglim licima iz Hrvatske u toj zemlji i dalje su neriješena pitanja neisplaćenih penzija, dinarske i devizne štednje, 40.000 oduzetih stanarskih prava, izostanak obnove više od 18.000 srušenih srpskih kuća, povrata oduzetog poljoprivrednog zemljišta.

Ističe se da posebno zabrinjava adekvatan odgovor nadležnih institucija Hrvatske na porast broja incidenata zasnovanih na nacionalnoj osnovi i proisteklih iz govora mržnje, kao i odsustvo zaštite srpskog jezika i pisma.

Komesarijat naglašava da se raseljeni Srbi sa Kosova suočavaju sa nemogućnošću povratka na svoja ognjišta, gdje ih se vratilo manje od pet odsto, dok su glavne prepreke bezbjednosna situacija, neriješeno pitanje povrata uzurpirane imovine.

Napominje se da Srbija, kao zemlja tranzita, bilježi iz godine u godinu povećan priliv tražilaca azila iz ratom zahvaćenih zemalja Azije i Afrike, a ove godine do kraja maja čak 22.182 lica zatražilo je azil u Srbiji.