Danas slava Beograda

Beograd će danas obilježiti Spasovdan, krsnu slavu grada, Svetom liturgijom nakon koje će centralnim gradskim ulicama proći litija.

Liturgija će biti održana u Vaznesenjskoj crkvi, dok će u 11.30 časova krenuti litija, u kojoj će se nalaziti veliki broj sveštenika, vojnih lica, pripadnika policije i folklornih grupa.

Spasovdanska litija je najstarija kulturna tradicija Beograda, koju je ustanovio despot Stefan Lazarević 1403. godine.

Vaznesenje Gospodnje – Spasovdan je veliki hrišćanski praznik kome su posvećene mnoge srpske crkve. Na taj dan su u srpskoj istoriji donesene mnoge važne odluke i objavljivani značajni dokumenti, poput Dušanovog zakonika, koji je obnarodovan na Spasovdan 1349, a dopunjen takođe na Spasovdan 1354. godine.

Spasovdan je jedan od deset praznika posvećenih Isusu Hristu. Spada u pokretne praznike, praznuje se uvijek u četvrtak, četrdeset dana poslije Vaskrsa, a deset dana prije Duhova.

Od kad je despot Stefan Lazarević 1403. godine ustoličio Beograd kao prestonicu, u čast obnove i napretka, grad je kao svoju krsnu slavu uzeo Vaznesenje Gospodnje - Spasovdan.

Ova slava simbolično ukazuje na stalno uzdizanje - vaznesenje grada iz pepela i neuništivu nadu i veru u budućnost izražavajući duševnu i moralnu snagu naroda prekaljenog u slavnoj prošlosti.

Današnju formu postojećeg slavskog obreda uobličio je 1862. godine mitropolit beogradski Mihailo Jovanović, tada i poglavar Crkve Kneževine Srbije, na čiji je prijedlog, upućen knezu Mihailu Obrenoviću, 1863. godine i sagrađena Vaznesenjska crkva.

Ova crkva uspjela je da sačuva originalni barjak Uprave grada.

Ulice grada, kuda će proći litija, biće zatvorene za saobraćaj.

Litija će se formirati u Ulici admirala Geprata, u blizini Vlade Srbije, a potom će se kretati centralnim ulicama Kneza Miloša, Kralja Milana do Terazija.

Učesnici će zatim proći Knez Mihailovom, Ulicom kneza Sime Markovića, Pop Lukinom, do Ulice kraljice Natalije, poslije čega se litija vraća u Vaznesenjsku crkvu.

Izvor: Agencije