Nijedna optužnica

Banjalučko Okružno tužilaštvo od 2009. godine ima 17 predmeta na kojima radi po negativnim izvještajima Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, međutim do danas nije podignuta nijedna optužnica.

Republika Srpska 18.05.2015 | 08:45
Nijedna optužnica

Kako kažu u Okružnom tužilaštvu, u jednom predmetu donesena je naredba tužioca o obustavljanju istrage, u još tri predmeta o nesprovođenju, a jedan predmet je ustupljen drugom tužilaštvu. Ostalih 12 predmeta nalazi se u postupku.

"U praksi se pokazalo da dostavljeni revizorski izvještaji, između ostalog, sadrže bezbroj prekršaja, računovodstveno-knjigovodstvenih pogrešaka itd., a ne sadrže ni osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo", rekao je Želimir Lepir, glavni okružni tužilac Okružnog tužilaštva u Banjaluci.

On kaže da se samim dostavljanjem negativnog revizorskog mišljenja u javnosti stvara pogrešna percepcija da se radi o značajnom kršenju zakona i da je počinjeno krivično djelo, što uopšte nije tačno.

Zbog problema koji se javljaju na relaciji Glavna služba za reviziju javnog sektora RS - Tužilaštvo RS ranije je održan sastanak prvih ljudi ovih institucija, međutim do danas nije bilo nikakvih pomaka.

U Okružnom tužilaštvu kažu da bi bilo dobro i da postoji mogućnost da revizori na kraju izvještaja opišu ili izdvoje činjenice koje ukazuju na nepravilnost u poslovanju ili ozbiljno kršenje zakona. Kako kažu, na taj način postupanje po revizorskim izvještajima bilo bi brže i efikasnije.

S druge strane, u Glavnoj službi za reviziju javnog sektora RS kažu da je to nemoguće jer revizija radi po standardima koji se moraju poštovati.

"To je nemoguće. Ono što revizori objave u skladu je sa standardima i metodologijom po kojima se revizija radi i ne može biti ni manje ni više od toga. Koliko im to koristi, ne mogu komentarisati, ali nema načina da se izvještaj piše drugačije bilo za njih ili nekog drugog", rekao je Duško Šnjegota, glavni revizor RS.

Na pitanje da li je moguće da u negativnim revizorskim mišljenjima nema elemenata krivičnog djela, Šnjegota kaže da s pozicije na kojoj se nalazi to ne može komentarisati jer je negativno mišljenje čisto revizorskog karaktera.

O revizorskim izvještajima koji se dostavljaju Tužilaštvu bilo je riječi i na posljednjoj sjednici Odbora za reviziju Narodne skupštine RS poslije koje je naglašeno da će ovaj odbor od Tužilaštva zatražiti detaljnu informaciju o tome, odnosno o postupanju tužilaca po negativnim revizorskim izvještajima Glavne službe za reviziju javnog sektora.

Izvor: Nezavisne

 

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

??!!

19.05.2015 17:47

Revizorki izvještaji, takvi kakvi jesu, izvanredni su kao izvori saznanja, indicija, kao početni putokaz za dalje traganje, kopanje i provjeravanje, uz odgovarajući operativno obavještajni rad. Ali samo za nekog ko ima stvarnog iskustva u radu po privrednom kriminalu.

ODGOVORITE