Godina dana od smrti Dobrice Ćosića

U Skupštini grada Beograda danas će biti održan omaž književniku, akademiku i bivšem predsjedniku SR Jugoslavije Dobrici Ćosiću, koji je umro na današnji dan prije godinu dana.

Srbija 18.05.2015 | 08:15

Omaž i promocija knjige "Ogledalo Dobrice Ćosića" autora Milivoja Pavlovića počeće u u 12.00 časova.

Ćosić, koji je preminuo u Beogradu u 93. godini, važio je za jednog od najčitanijih i najvećih živih srpskih pisaca. Sa jedne strane, nazivan je "ocem nacije", a sa druge smatran je odgovornim za nacionalistički konzervativizam koji Srbiji nije donio dobro.

I u svojim novijim istupanjima bavio se srpskim pitanjem na njemu svojstven način.

Ćosić je 1968. godine otvorio pitanje Kosova, a poslije toga dolazi u sukob s vrhom tada vladajuće Komunističke partije, razilazi se s Titom i postaje jedan od njegovih najpoznatijih opozicionara i disident.

U svojoj pristupnoj besjedi za člana Srpske akademije nauka i umetnosti /SANU/ 1970. godine rekao je kasnije često citiranu rečenicu: "Srpski narod je dobijao u ratu, a gubio u miru".

Jedan je od osnivača srpskih nacionalnih stranaka u Hrvatskoj i BiH 1989. i 1990. godine, a slovi za tvorca čuvenog Memoranduma SANU.

Devedesetih godina 20. vijeka otvoreno je predložio podjelu Kosova i Metohije o čemu je kasnije pisao i u svojoj knjizi "Kosovo" /2004/.

Govorio je na protestnim skupovima 1996/97. godine u Srbiji protiv vlasti Slobodana Miloševića. Postao je 2000. godine član "Otpora", a kasnije je izjavio da to ne bi učinio da je znao da ih finansiraju iz inostranstva.

Ćosić je bio prvi predsjednik SR Jugoslavije od 1992. do 1993.

U mladosti je bio komunista, a u Drugom svjetskom ratu borio se u redovima partizana, što je kasnije bila inspiracija za njegov književni opus.

Od kraja šezdesetih godina prošlog vijeka počinje da se suprotstavlja Titovoj politici, prije svega nezadovoljan ustavnim preuređenjem SFR Jugoslavije, zbog čega je i postao jedan od najpoznatijih političkih disidenata.

Protivnici su ga optuživali da je krajem 80-ih bio predvodnik i ideolog srpskog nacionalističkog pokreta i pristalica Slobodana Miloševića, dok poštovaoci za njega kažu da je bio autentični i prvi lider opozicionog pokreta u Srbiji.

Što se tiče njegovog književnog opusa, za jedne je bio najveći živi srpski pisac, a za druge predmet oštre kritike.

Slovi za jednog od najčitanijih pisaca, neke njegove romane prati epitet "kultni", prisutan je u lektiri, dobitnik je niza domaćih i stranih nagrada.

U književnu orbitu vinuo se svojim prvim djelom "Daleko je sunce" /1951/, a najpoznatija djela su mu "Koreni", "Deobe", "Vreme smrti", "Vernik", "Grešnik", "Otpadnik", "Vreme vlasti". U svojim knjigama obuhvatio je period 19. i 20. vijeka.

Prvi je dobitnik NIN-ove nagrade 1954. godine za roman "Koreni", a drugi put bio je njen lauerat 1961. godine za trilogiju "Deobe".

Rođen je u Drenovi kod Trstenika 1921. godine u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, a iza njega je ostao visokovrednovan opus više od 25 naslova romana, memoarske proze, eseja…

Izvor: Srna