Građani u raljama dužničkog ropstva

Privredna aktivnost i životni standard građana u RS i BiH iz godine u godinu idu silaznom putanjom. Istovremeno, ukupna kreditna zaduženost kod banaka raste, pa je za proteklih pet godina sa 14,5 skočila na 16,7 milijardi maraka. Bankari i ekonomisti upozoravaju da su građani već dugo u začaranom krugu dužničkog ropstva.

Republika Srpska 02.05.2015 | 16:37

Većina građana u RS i BiH jedva sastavlja kraj sa krajem, zbog čega su često prinuđeni da se kreditno zadužuju kod banaka. Takav način života postao je neminovan.

“Od čega vraćati kredite, kakve su plate i penzije? Ljudi ne vide drugo rješenje, osim zaduženja kod banaka, ali tako se tone sve dublje i dublje”, kažu građani, koje smo anketirali.

Analize bankarskog sektora pokazuju da građani čak 70 odsto podignutih kredita troše za puko preživljavanje i vraćanje starih kredita, 25 odsto za kupovinu stana i tek pet odsto za pokretanje nekog biznisa.

“Građani u BiH zaduženi su šest milijardi KM, uglavnom zbog vraćanja starih kredita i za rješavanje stanarskog pitanja. Već 16 odsto zaduženih građana ne može da vraća kredite, zbog čega banke aktiviraju hipoteke. Mi smo na ivici velike krize i potpunog dužničkog ropstva”, ističe ekonomista Aleksa Milojević.

U prosjeku, svaki građanin BiH, pa i tek rođeno dijete, zaduženo je za približno 2.000 KM, upozoravaju ekonomisti i bankari, dok banke u BiH svake godine imaju sve veći problem da naplate novac kojim su kreditirale privredu i stanovništvo. To potvrđuje i podatak da su nenaplativi krediti sa 5,9 odsto, koliko su iznosili prije pet godina, skočili na čak 16 odsto ukupnog kreditnog plasmana. U ovoj priči često deblji kraj izvuku žiranti.

“Banke sve češće naplaćuju kredite od žiranata, potražujući njihovu imovinu, ali i tu ima problema kod izvršenja sudskih presuda, jer su i žiranti kreditno prezaduženi”, napominje predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata BiH Jovan Cvjetković.

Da građani sve teže izmiruju svoje kreditne obaveze potvrđuju i podaci Agencije za bankarstvo RS o sve većem broju aktiviranih hipoteka, zbog čega su u Udruženju za zaštitu žiranata ogorčeni.

“Aktiviranje hipoteka na potrošačke ili nenamjenske kredite nigdje nema u zakonu”, tvrdi Cvjetković.

U Udruženju banaka BiH kažu da takozvani nekvalitetni ili potrošački krediti od izbijanja ekonomske krize imaju tendenciju stalnog rasta, te da su oni najveći problem za bankarski sektor.

“Taj problem ne mogu riješite same banke. To je set mjera i na tome upravo pregovaraju i vlade oba entiteta BiH u razgovoru sa predstavnicima MMF-a. To se mora hitno rješavati”, naglašava sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić.

A da je stezanje kaiša i borba za preživljavanje na kredit životni recept građana BiH potvrdili su nam i stranci, neki porijeklom sa ovih prostora, koje smo tokom anketiranja zatekli u Bijeljini.

(BN TV)