Građani olako daju lične informacije

Građani se često susreću sa situacijama u kojima nisu sigurni kako treba da postupe ukoliko se od njih traži da, na primjer, navedu matični broj ili da dostave kopiju lične karte jer se pribojavaju da bi njihovi lični podaci mogli biti zloupotrijebljeni.

Bosna i Hercegovina 05.04.2015 | 15:17
Građani olako daju lične informacije

Veliki broj njih nije upoznat sa činjenicom da imaju pravo da odbiju da daju svoje lične podatke, ukoliko zahtjev ne dolazi od kontrolora podataka.

U Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH preporučuju da građani odbiju dati lične podatke ukoliko su sigurni da će oni biti zloupotrijebljeni i naglašavaju da je neophodno voditi računa o tome na koji način se dostavljaju određeni podaci, jer slanje podataka putem SMS poruke ili elektronske pošte može biti opasno.

Najgori scenario sa kojim građani mogu da se susretnu je krađa ličnog identiteta što može proizvesti posljedice velikih razmjera.

MATIČNI BROJ DAJU BEZ PROBLEMA

Iako se građani često dvoume kada im neko traži lične podatke ima i onih koji smatraju da niko ne može da im nanese štetu ukoliko ne posjeduje njihov dokument što nije najrazboritiji zaključak.

- Matični broj dajem svima koji ga zatraže. Često ga je neophodno upisati u banci ili pošti, nisam siguran da li imaju pravo na to, ali sigurno ga ne bi tražili da im ne treba - smatra šezdesetdvogodišnji Milenko J.

Prema riječima građana, zaključujemo da oni smatraju da nisu krivi za svoje neznanje, te da je najveći problem to što nisu edukovani o tome kome mogu odbiti davanje podataka o sebi.

- Vrlo rijetko dajem matični broj, ali moram priznati da ne znam kada mogu da odbijem ovaj zahtjev. Strahujem u slučajevima kada mi neko odjednom traži sve podatke kao što su ime, prezime, matični broj, pa i broj lične karte - navodi četrdesetdvogodišnja Jovanka K.

Dodaje da smatra da je velika mogućnost zloupotrebe ličnih podataka, od medicinskih kartona do biblioteka.

Prema svemu sudeći građani olako daju lične podatke, često ne znajući kome i zbog čega. Zbog sopstvene sigurnosti stanovnici moraju stati na kraj neopreznom davanju podataka koji se danas traže na sve strane, a ključno je da se upoznaju sa tim kome su dužni dati traženi podatak, a kome ne.

PRIKUPLJANJE I OBRADU PODATAKA VRŠE KONTROLORI

U Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH objasnili su šta podrazumijevaju lični podaci neke osobe, te ko ima ovlašćenje da od građana traži ove informacije.

U skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka lični podaci podrazumijevaju bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičku osobu koja je identifikovana ili je njen identitet moguće utvrditi.

Nosilac podataka se definiše kao fizička osoba čiji se identitet može ustanoviti ili identifikovati, neposredno ili posredno, naročito na osnovu jedinstvenog matičnog broja, te jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe.

- Znači lični podatak može biti bilo koja informacija o građaninu kao što su ime i prezime, adresa, broj telefona, JMB, broj lične karte ili pasoša, video snimci kao i fotografije iz kojih se može utvrditi identitet osobe - objašnjavaju u Agenciji.

Prema njihovim riječima, svako prikupljanje ličnih podataka, smatra se obradom kao i unošenje, organizovanje, čuvanje, prerađivanje, izmjena, korišćenje, širenje ili omogućavanje pristupa podacima na neki drugi način kao što je kombinovanje, brisanje, uništavanje i blokiranje.

- Lične podatke građana imaju pravo da obrađuju kontrolori podataka koji predstavljaju svako javno tijelo, fizičku ili pravnu osobu, agenciju ili drugo tijelo koje samostalno ili zajedno s drugim vodi, obrađuje i utvrđuje svrhu i način obrade podataka na osnovu zakona ili propisa - ističu u Agenciji.

Prema njihovim riječima kontrolori imaju pravo obrađivati lične podatke s tim što svako prikupljanje i svaki drugi vid obrade istih mora da se vrši u skladu sa zakonima i propisima koji regulišu obradu podataka.

Često građani ne mogu izbjeći davanje podataka, a u mnogim slučajevima kontrolori mogu da obrađuju podatke bez saglasnosti onoga čiji se podaci obrađuju.

- Kontrolori imaju pravo da traže podatke, ukoliko su ovlašćeni određenim zakonom ili drugim propisom, te su građani dužni da im ih dostave - navode u Agenciji.

KADA ODBITI DAVANJE PODATAKA?

Sumnjive situacije u kojima nam traže lične dokumente na uvid desile su se gotovo svima, te skoro da nema osobe koja se bar jednom nije susrela sa dvoumicom o tome da li treba da odbije davanje informacija o sebi.

U Agenciji preporučuju da građani obavezno odbiju davanje ličnih podataka ukoliko su sigurni da će oni biti zloupotrijebljeni.

Veoma je važno obratiti pažnju na to i kojim putem se nekome dostavljaju podaci, jer i to može u velikoj mjeri ugroziti privatnost neke osobe, a da ona i nije svjesna u kolikoj mjeri je izložena opasnosti.

- U pojedinim situacijama je neophodan poseban oprez, podaci se ne smiju dostavljati nepoznatim osobama putem SMS poruka, telefona, elektronske pošte i slično - rekli su u Agenciji i savjetovali građanima da se uvijek raspitaju kome i zašto dostavljaju podatke.

ŽALILO SE 140 GRAĐANA

Važno je napomenuti da stanovnici imaju kome da se obrate ako ustanove ili čak samo posumnjaju u to da je neko pokušao da nezakonski iskoristi njihove podatke.

Osobe mogu posumnjati da su na primjer kontrolor ili obrađivač podataka povrijedili njihovo pravo ili da postoji direktna opasnost za povredu prava, te imaju mogućnost da podnesu prigovor Agenciji kako bi se zaštitili.

- Agencija je samo tokom prošle godine primila 140 prigovora građana. Nadležni smo da dajemo savjete i mišljenja u vezi za zaštitom podataka te nam se građani koji su u nedoumici mogu obratiti upitom - kažu u Agenciji i dodaju da se građani mogu obratiti i policiji kako bi se utvrdilo da li određena povreda privatnosti predstavlja kazneno djelo.

U 2014. izdato je 12 prekršajnih naloga, a kazne za kršenje Zakona koji se odnosi na zaštitu ličnih podataka iznose između 100 KM, kolika je najniža kazna za zaposlenika u kontroloru i 100.000 KM koliko iznosi najviša kazna za kontrolora.

Dan privatnosti
Evropski dan zaštite ličnih podataka od 2006. godine obilježava se 28. januara. Proglasio ga je Savjet Evrope, a ovaj dan je izvan Evrope poznat i kao Dan privatnosti.

Proglašen je u svrhu podizanja svijesti građana o pravu na zaštitu ličnih podataka, a ujedno obilježava i godišnjicu Konvencije za zaštitu lica koja je više od 30 godina kamen temeljac za zaštitu podataka u Evropi i šire.

Konvencija je u fazi modernizacije kako bi se prilagodila novim izazovima tehnološkog napretka i globalizacije, pa se i ovogodišnje deveto obilježavanje Dana zaštite podataka odvijalo u atmosferi ubrzanog rada na reformi zakonodavstva i regulativa o zaštiti ličnih podataka.

KATEGORIJA PODATAKA

U Agenciji za bezbjednost ličnih podataka BiH su napomenuli da postoje i posebne kategorije podataka. One mogu otkrivati rasno, nacionalno ili etničko porijeklo, političko mišljenje ili stranačku pripadnost, kao i članstvo u sindikatima, religijsko, filozofsko ili drugo uvjerenje, zdravstveno stanje, genetski kod ili seksualni život. Ovdje se ubrajaju i krivične presude i biometrijski podaci, a obrada posebnih kategorija podataka je dozvoljena samo u izuzetnim slučajevima.

Izvor: Glas Srpske

Komentari / 0

Ostavite komentar