Zgrada Banskog dvora opasna za prolaznike

Banjalučani posljednih godina obazrivo prolaze pored Banskog dvora jer sa fasade zgrade padaju i komadi kamena. Iako ova institucija kulture ima milionski budžet, direktor tvrdi da to nije dovoljno za sanaciju.

Republika Srpska 27.03.2015 | 22:20

Zgrada je posljednji put sanirana daleke 1973. godine, a direktor Milorad Petrić kaže da im je prvi jutarnji zadak da pregledaju okolinu i da vide da li je na ulicu otpao neki dio fasade, ali da su nemoćni da preduzmu bilo kakve korake koji bi vodili ka sanaciji.

"Banski dvor je vlasništvo grada i sanacija mora da ide preko njih. Uradili smo projekat koji je pokazao da za obnovu krova, fasade i spoljašne stolarije treba 2,5 miliona KM", rekao je Petrić za "Euro Blic".

On je dodao da krov prokišnjava, a svaki jači vjetar otvara dotrajale prozore. Tvrdi da je zgrada u toliko lošem stanju, da se plaše i malo jačeg zemljotresa.

Iako Banski dvor ima milionski godišnji budžet, najveći od svih gradskih institucija kulture,Petrić tvrdi da to nije dovoljno, te da već pet godina nemaju ni marke za program. U izvještaju o radu ove institucije za 2013. godinu navedeno je da skoro 70 odsto budžeta utroše na plate zaposlenih. Od 28 radnika, samo sedam ih je sa visokom stručnom spremom.

Mirna Savić-Banjac, član Savjeta za kulturu Skupštine grada, smatra da problem Banskog dvora nije samo zgrada koja propada, jer su Banjalučani nezadovoljni i sadržajem koji je na niskom nivou.

Grad čeka poziv

U Gradskoj upravi kažu da ove godine nije planiran novac za obnavljanje Banskog dvora. Prije dvije godine pola miliona KM je bilo predviđeno za sanaciju krova, ali je većina preusmjerena na obnovu Studentskog pozorišta. "Razmišljamo o donaciji i čekamo poziv eventualnih donatora na koji bismo mogli konkurisati sa projektom sancije Banskog dvora", rekli su u Gradskoj upravi.

"I sedam ljudi sa visokom stručnom spremom može kvalitetno da radi posao, ali oni apsulutno nemaju viziju. Iz godine u godinu šalju nam identične izještaje, mijenjaju samo cifre i nazive, ništa drugo se ne mijenja", rekla je Savić-Banjac za "Euro Blic".

Ona ističe da je sadržaj koji nudi Banski dvor zasnovan na besplatnom programu koji prave đaci muzičke škole i studenti akademije umjetnosti, dok se u svijetu od kulture zarađuje.

"Banski dvor treba da vodi dobar menadžer, koji je sposoban da nabavi novac, a ne da se samo oslanja na budžet. U Evropi postoje fondovi iz kojih se može crpsti novac i za renoviranje ovakvih obejakata i za finansiranje programa", rekla je Savić-Banjac.

Izvor: Mondo.ba