Hrvatska „zaboravila” naknadni spisak nestalih Srba

Zagrebu je 2013. dostavljena lista 742 osobe, čiji je nestanak u Hrvatskoj prijavljen u Srbiji.

Srbija 20.02.2015 | 11:40

Koliko je Srba i Hrvata nestalo u ratnim sukobima u Hrvatskoj između 1991. i 1995. godine? Hrvati kažu – 930 građana hrvatske nacionalnosti, dok je Srba znatno manje – 670. Naša strana ne spori hrvatske podatke o nestalim Hrvatima, ali tvrdi da je Srba daleko više – 1.868.

A ovo razmimoilaženje u broju nestalih nastalo je posle nedavne posete srpskog premijera Aleksandra Vučića Zagrebu, gde je prisustvovao inauguraciji hrvatske predsednice Kolinde Grabar-Kitarović. Predsednik Vlade Srbije je na pitanja novinara o nestalima odgovorio da je bilo više nestalih Srba, što je bio povod za reagovanje hrvatskih zvaničnika i medija.

„Večernji list” objavio je izjavu Ivana Grujića, predsednika Komisije za zatočene i nestale Vlade Hrvatske, kako bi se „više slučajeva rešilo kada bismo od Srbije dobili odgovor na pitanje gde su masovne grobnice premeštene 1995”. Navodi i da se 930 Hrvata vodi kao nestalo u, kako oni kažu, „domovinskom ratu”, dok je broj Srba manji – ima ih 670. Na taj popis, kako navodi list, može se dodati i 200 osoba sa srpskim državljanstvom koje su nestale na hrvatskoj teritoriji.

„Politika” je pokušala da stupi u kontakt sa Ivanom Grujićem, ali su nam u Odeljenju odnosa sa javnošću hrvatskog Ministarstva pravde Hrvatske rekli da ne žele da odgovaraju na pitanja. Dodali su da su sve što su imali – već rekli medijima. Odakle ova razmimoilaženja u podacima o broju nestalih pitamo Veljka Odalovića, predsednika Komisije za nestala lica Vlade Srbije.

– Hrvatska prema nama ima traženja za oko 900 osoba hrvatske nacionalnosti, a mi prema njima – više nego duplo – 1.868 – kaže Odalović.

 Prema evidenciji Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, u ovom trenutku postoji 2.131 nestala osoba u Hrvatskoj. Kada se od tog broja izuzmu 404 osobe čija je tragična sudbina poznata, ali njihova tela nisu pronađena, ostaje 1.727 osoba među kojima je, kako tvrde Hrvati, oko 900 Hrvata.

– Međutim, zaboravljaju da smo im mi 18. decembra 2013. dali spisak sa 742 imena Srba, čiji su nestanak u Hrvatskoj njihove porodice prijavile nama, Crvenom krstu Srbije ili nekom od udruženja, a nisu bili u evidenciji MKCK. Takođe, među pomenutim osobama čija se sudbina zna – 404 lica, najviše je Srba, tako da se broj nestalih građana srpske nacionalnosti na teritoriji Hrvatske penje na 1.868 osoba – objašnjava Odalović.

Razlozi zbog kojih se imena nestalih Srba sa spiska, koje je naša Komisija za nestale dala hrvatskim kolegama, ne nalaze u evidenciji MKCK su razna: mnogi nisu hteli da prijave nestanak Crvenom krstu Hrvatske i MKCM, kaže Odalović, ali bilo je i porodica čiji nestanak nije imao ko da prijavi – jer su kompletno stradale.

– Mnogo je onih koji su, kada su proterani iz Hrvatske, otišli u Australiju, Kanadu, više niko sa njima nema kontakt. Mi preko Interpola i drugih međunarodnih organizacija tražimo te ljude i njihove srodnike da daju krv za DNK analizu – objašnjava Odalović.

A ove analize su neophodne, jer u mrtvačnici u Zagrebu i dalje se čuvaju posmrtni ostaci oko 900 ljudi čiji identitet ni posle mnogo godina nije utvrđen.

– U DNK analizama nema poklapanja sa do sada uzetim uzorcima onih koji traže svoje nestale – navodi predsednik Komisije za nestale.

Pitamo ga da li je Srbija ispitala sve zahteve hrvatske strane?

– U Srbiji ne postoji nijedna lokacija koju, na zahtev hrvatske strane, nismo ispitali kao moguće mesto grobnice. Na drugoj strani, mi imamo podatke za više od 250 grobnih mesta na hrvatskoj teritoriji, za koje zna i hrvatska strana, ali ona nisu ekshumirana – tvrdi Odalović.

Među nestalim Srbima koji postoje u evidenciji MKCK je 387 naših državljana – pre svega vojnika. U prošloj godini na teritoriji Hrvatske – u mestima Turanj i Mašićka Šagovina, kao i na groblju u Vukovaru pronađena su tela četvorice naših vojnika, koja su u novembru prošle godine predata porodicama. Lane su pronađeni i posmrtni ostaci još jednog vojnika – koji je bio sahranjen kao nepoznato lice na groblju Lešće u Beogradu.

Prema podacima „Veritasa”, koje za naš list navodi njegov predsednik Savo Štrbac, na prostorima hrvatske teritorije nestao je 1.901 Srbin.

– Od ovog broja 69 odsto je bilo civila, od čega 27 odsto žena. Hrvati su u martu mesecu prošle godine izašli sa podacima da traže 865 lica, a Grujić je sada izneo podatak da na području Hrvatske ima 1.600 nestalih, od kojih 930 Hrvata – ističe Štrbac uz napomenu da je broj nestalih za više od hiljadu ljudi veći od onoga koji iznosi zvanični Zagreb.

Šta su u Hagu zamerili „Veritasu”

Zastupnici Hrvatske su tokom glavne javne rasprave pred Sudom pravde u martu prošle godine, kao jedan od bitnih dokaza da Beograd preuveličava kada govori o stradanju Srba, izneli nekoliko podataka kojima su osporavali verodostojnost liste srpskih žrtava koju je priložio „Veritas”. Tako su kao primer naveli podatak po kome je Dušan Korolija poginuo 12. juna 1995. godine, a smrtovnica, kako su rekli, dokazuje da je umro u aprilu 2009. „Veritasovi” podaci pokazivali su i da jeNikola Kresojević nestao 5. avgusta 1995. godine, a on je, prema tvrdnji hrvatskih advokata, podneo zahtev za izdavanje lične karte 10. januara 2008. Zastupnici Zagreba zaključili su da je „broj žrtava koje spominje Srbija grubo preteran”.

– Na spiskovima sa 7.035 imena žrtava u ratu pronašli su deset spornih imena i bili su u pravu. Ali podaci do kojih smo mi došli bili su plod naših istraživanja, saradnje sa porodicama, vojnim jedinicama, civilnom zaštitom, humanitarnim i drugim organizacijama… Uvek smo govorili da ti podaci nisu potpuni ni konačni, da ih dajemo na uvid celom svetu kako bismo ih dopunili ili ispravili. Ali hrvatska strana se okomila na naš spisak, iako oni imaju daleko više grešaka na svojim spiskovima – objašnjava Štrbac.

MKCK ne vodi evidenciju o etničkoj pripadnosti

U želji da dobijemo što preciznije podatke o broju nestalih i njihovoj etničkoj pripadnosti.

– Ne pravimo podelu prema etničkoj pripadnosti u našim spiskovima, a statistiku o nestalima u vezi sa sukobima u Hrvatskoj vodi i ažurira hrvatski Crveni krst, a mi se rukovodimo njihovim izveštajima. Najnoviji podaci kada je reč o nestalima u vezi sa sukobima u Hrvatskoj datiraju od 31. decembra 2014. i po toj evidenciji postoji 2.131 otvoren slučaj – navodi za „Politiku” Gordana Milenković iz Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK).

Na naše pitanje kako se onda hrvatske vlasti pozivaju na podatke Međunarodnog komiteta Crvenog krsta kada govore o 900 nestalih Hrvata, ona odgovara da vlasti i jedne i druge zemlje vode računa koje su etničke pripadnosti ljudi koji su nestali, ali MKCK smatra da je od etničke pripadnosti mnogo važniji humanitarni aspekt.

– Ljudi su nestali, a države imaju odgovornost da porodicama pronađu odgovore na pitanje šta se desilo sa njihovim članovima i da im omoguće da svoje bližnje ožale i sahrane na dostojanstven način – ističe Gordana Milenković.

Izvor: Politika