Koje sve rase ljudi žive u Mostaru?

Da je Mostar vjerovatno „najpodjeljeniji“ grad u Evropi svjedoči izjava srednjoškolca Hrvata iz zapadnog Mostara koja je šokirala javnost i izazvala lavinu komentara na društvenim mrežama, a koja bi nažalost mogla biti iskorištena upravo da se ne priča o pravom problemu.

U emisiji Radio Slobodne Evrope mladi mostarski srednjoškolci progovorili su o svojim pogledima na društvena pitanja u Bosnu i Hercegovini i odnosu prema komšijama druge nacionalnosti s kojima dijele svoj grad.

Javnost u BiH zgrozila je izjava jednog srednjoškolca koji tvrdi da svoje vršnjake druge nacionalnosti u zapadnom Mostaru mogu prepoznati po "boji kože i teksturi lica".

Ova i slične izjave izazvale su brojne reakcije na društvenim mrežama. Većina njih odnosi se na kritiku društva, ali i politika koje su u proteklih 20 godina oblikovale mlade generacije.

“Gledala sam emisiju osam minuta. Dalje nisam mogla. Nije kriv Ante, krivi su njegovi roditelji i okolina u kojoj raste. Djeco moja draga, rat koji se završio prije 20.godina, kada vi niste bili ni rođeni, zahvaljujući vašim roditeljima, crkvi, džamiji, medijima, profesorima, još uvijek traje u vašim glavama. Žalosno i pretužno.”

“Stvarno ne znam da li bi se smijao ili plakao….Nije loša ova naša omladina..šta su im starci servirali, dobri su ispali...”

Ovo su samo neki od hiljade komentara na društvenim mrežama. Mostarka, nekadašnja učenica Gimnazije u Mostaru, Hana Obradović kaže kako je na svojoj koži osjetila rezove podjela. Smatra da mladi nisu krivi, već da su naučeni da ne prihvataju drugo i drugačije.

“Sistem je kriv. Kao osoba od 18 godina, ja baš i nisam svjesna da moram da razgovaram sa osobom koja je u susjednom razredu, koja se zove drugačije ili ima drugačiju vjeroispovijest”, priča Hana. Hana kaže da je ovo vjerovatno prvi put da su pred kamerama govorili neistomišljenici.

“Svi mirovni projekti, radionice, bar iz mog iskustva, se orjentiraju oko kruga djece ili mladih koji su manje-više svjesni konflikata koje im društvo nameće i pokušavaju da se izvuku iz tog kruga”, objašnjava Obradović.