Od slavnih dana ostala samo sjećanja

Za neke su to bila "stara dobra vremena", a za neke "doba mraka", ali svi se i nakon 31 godine od Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. slažu da su to bili dani ponosa i slave, od kojih su, nažalost, ostala samo sjećanja.

Bosna i Hercegovina 08.02.2015 | 19:45

Dvanaest dana Sarajevo je bilo u centru pažnje svjetske javnosti i ispostavilo se da će ti dani, od 8. do 19. februara, biti najslavniji dani grada okruženog Jahorinom, Trebevićem, Bjelašnicom i Igmanom, olimpijskim ljepoticama koje i dalje pamte spektakularna olimpijska takmičenja.

Ipak, zub vremena, rat i opšta nebriga učinili su svoje pa su od borilišta i sportskih kompleksa kojima smo se dičili nadugo i naširoko ostale samo sjene prošlog vremena koje daju naslutiti da se tu nekad odigralo nešto važno.

Bob staza je postala već otrcana priča. Istina, prošle godine je Sankaški savez BiH uspio donekle neke njene dijelove dovesti u red, ali i dalje je to daleko od onog sjaja iz 1984. godine.

"Sanacijom bismo apsolutno profitirali, jer bismo bez ikakvih problema ušli u kalendar takmičenja svih svjetskih kupova u bobu, sankanju i skeletonu. Dobili smo mišljenje da je stazu moguće dovesti u funkciju bez pravljena nove i rušenja stare, a sanacija bi koštala između 15 i 17 miliona švajcarskih franaka", kazao je Senad Omanović, predsjednik Sankaškog saveza BiH, za Anadoliju.

Slična je slika i olimpijskih skakaonica na igmanskom Malom polju, za čiju obnovu bi trebalo oko dva i po miliona KM. Zaletišta na kojima su legendarni Finac Mati Nikenen i Nijemac Jens Vajslog vodili velike bitke za zlatna odličja zjape prazna i bez ikakve svrhe. Nešto dalje, na Velikom polju dio olimpijskih staza za nordijsko trčanje je obnovljen. Na njima je Nikenenova zemljakinja Marija-Liza Hamalainen osvojila čak tri pojedinačna zlata i postala jedna od junakinja i najljepših priča sarajevskih igara.

Skijaške staze na Jahorini i Bjelašnici se uredno održavaju, žičare su obnovljene, ali osim domaćih takmičarskih trka, i u nekoliko navrata evropskih, dugo nisu ugostile svjetsku elitu. Ko zna i kada će?

Već dugo traje saga u vezi s obnovom hotela "Igman", koji je izgrađena za potrebe ZOI. Nekoliko pokušaja privatizacije, tone dokumentacije i bezuspješni pokušaji prodaje devastiranog objekta i zemljišta je sve što je učinjeno, ali pomaka nema.

U najboljem stanju je Olimpijska dvorana "Huan Antonio Samaran - Zetra", ali zahvaljujući čovjeku čije ime nosi i Međunarodnom olimpijskom komitetu, gradu Barseloni i Evropskoj uniji, koji su je u potpunosti obnovili i svečano otvorili 1999. godine.

Sportski kulturni centar "Skenderija" iz godine u godinu je u sve težem stanju. Prije tačno tri godine, u februaru 2012, obrušio se krov iznad Ledene dvorane i samo pukom srećom niko nije stradao. Ovaj podatak dovoljno ilustruje kakav je odnos prema borilištima Zimskih olimpijskih igara 1984.

Nadu donekle budi namjera gradova Sarajevo i Istočno Sarajevo da 2017. godine ugoste Evropski zimskim omladinski olimpijski festival mladih (EWYOF), koji bi donekle trebalo da vrati duh olimpizma u ove krajeve.

"Kako vrijeme prolazi, tako postajemo sve svjesniji veličine tog događaja, koji je održan 1984. u Sarajevu. Ne samo njegove sportske veličine nego i kulturne, političke i ekonomske. Olimpijske igre su ostavile ogroman trag u istoriji bivše i sadašnje države. Radujem se tome što se sada pripremamo za Evropski omladinski olimpijski festival. To je velika prilika da se olimpijski duh ponovo vrati i nastavi živjeti u srcima Sarajlija", kaže Edin Numankadić, direktor Muzeja ZOI '84.

Gradonačenici Ivo Komšić (Sarajevo) i Nenad Samardžija (Istočno Sarajevo) proteklih dana su promovisali EWYOF 2017. i njegovu zastavu, te na taj način pokušali građanima približiti ono što ih očekuje za dvije godine. Navodno su iza projekta stale sve institucije vlasti u zemlji pa se možemo nadati da će barem neki od olimpijskih objekata biti obnovljeni kako bi ugostili nove sportske naraštaje, ali i podsjećali na slavni februar 1984.

Jurek i burek

Jure Franko je postao junak SFR Jugoslavije tih zimskih dana u bivšoj državi. Osvojio je srebrnu olimpijsku medalju u veleslalomu, ujedno prvu za Jugoslaviju na ZOI. Nažalost, ostao je i jedini osvajač medalje iz selekcije Jugoslavije na ZOI '84. Sarajlije su veliki uspjeh proslavile stihovima "Volimo Jureka više od bureka".

Vučko Čolić

Maskota ZOI '84 bio je Vučko, čiji je tvorac slovenački slikar Jože Trobec. Ova maskota postala je zaštitni znak igara u pravom smislu tih riječi. Simpatični vuk sa šalom oko vrata sa simbolom ZOI '84 i sportskim rekvizitima ušao je u srca svih Sarajlija. Namjera njegovog tvorca bila je da se ljudi približe životinjama i u tome je definitivno uspio. Vučku je glas za TV džinglove posudio Zdravko Čolić.

142,6 miliona američkih dolara koštala je organizacija sarajevske olimpijade, a polovina prihoda je ostvarena kroz prodaju TV prava;
250.000 ulaznica prodato je tokom Zimskih olimpijskih igra 1984, veći dio izvan granica tadašnje SFR Jugoslavije;

Izvor: Nezavisne novine