Previše moći za jednog čovjeka

Ustavna reforma ponovo je stavljena na dnevni red političkog života. Ovaj put nije riječ o prenosu nadležnosti već o sasvim novoj ideji – da u Republiku Srpsku bude uveden predsjednički sistem vlasti.

Republika Srpska 15.01.2015 | 08:09
Previše moći za jednog čovjeka

U stvari, tako je inicijativa predstavljena iako se radi o dva prijedloga: jedan je da Republika Srpska ima predsjednički sistem vlasti, a drugi da predsjednik Republike Srpske istovremeno bude član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Inicijativa je vjerovatno izazvana djelovanjem dva činioca. Jedan je nastojanje da Predsjedništvo bude pretvoreno u običan konfederalni organ, pri čemu bi predsjednik Republike Srpske bio predstavnik Republike Srpske u njemu. Drugi činilac su rezultati oktobarskih izbora, koji su donijeli situaciju da je iz Republike Srpske u Predsjedništvo izabran kandidat opozicije.

Ako bi predsjednik Republike Srpske istovremeno bio i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, bila bi otklonjena mogućnost neslaganja predsjednika Republike i člana Predsjedništva, što je sada slučaj.

Treba primijetiti da ova inicijativa pati od ozbiljnih nedostataka koncepcijske, principijelne prirode. Prvo, Predsjedništvo nije konfederalni organ, nego je kolektivni šef federalne države Bosne i Hercegovine. Stoga, ono nije zajednički organ dva entiteta, pa da Republiku Srpsku u njemu predstavlja njen predsjednik. Drugo, sastav i način izbora Predsjedništva određeni su Ustavom Bosne i Hercegovine, jer je to državna politička institucija.

Jedan entitet ne može svojim ustavom odrediti ko će ga u tom organu predstavljati. To može biti određeno samo Ustavom Bosne i Hercegovine, a njega mijenja Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Treće, pošto je Predsjedništvo jedan organ, ne može biti određen različit način izbora njegovih članova – ako dva člana biraju građani neposredno, i to kao članove Predsjedništva, a ne izaslanike svog entiteta, to mora biti slučaj i sa trećim članom.

Četvrto, Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine propisano je da niko ne može vršiti dvije funkcije izvršne vlasti. Prema tome, da bi ova inicijativa bila usvojena, morao bi biti promijenjen i Izborni zakon Bosne i Hercegovine, jer i predsjednik Republike Srpske i član Predsjedništva vrše dvije različite i odvojene izvršne funkcije.

Politički posmatrano, nije neobično i u drugim državama nepoznato da različite funkcije vrše pripadnici vladajućih i opozicionih stranaka, kao što je sada slučaj sa funkcijama predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva iz Republike Srpske. Takav slučaj može stvoriti političke teškoće ako nosioci ovih funkcija nisu u stanju da sarađuju. Međutim, treba biti vrlo oprezan. Članovi Predsjedništva imaju slobodan mandat, što znači da, formalnopravno posmatrano, nemaju obaveze da glasaju onako kako to od njih bilo ko traži, pa i predsjednik Republike.

To je zato što se pretpostavlja da oni predstavljaju sve građane entiteta u kome su birani (po drugom mišljenju, s kojim se slažemo, oni predstavljaju svoje konstitutivne narode). Ustav ne kaže da članovi Predsjedništva predstavljaju entitete (iako štite njihove vitalne interese), a nije propisana nikakva obaveza da oni, prilikom donošenja odluka, slijede stavove entitetskih institucija. Čak, kad bi takva obaveza postojala, bilo bi logičnije da član Predsjedništva vodi računa o stavovima entitetskog parlamenta, jer se u njemu donose, ili bi barem trebalo da se donose, najvažnije odluke. Predsjednik Republike Srpske, ma ko to bio, po Ustavu, nije najviši organ vlasti, on ne stvara politiku u ovom entitetu, pa nema razloga da po automatizmu bude i član Predsjedništva.
Kohabitacija ne mora biti loša.

Naprotiv, ona može obezbijediti da predsjednik Republike, koji pripada jednoj stranci, i član Predsjedništva, koji pripada suparničkoj stranci, budu primorani da razgovaraju i traže kompromisna rješenja. Naravno, pod uslovom da su skloni razgovoru i kompromisu kao principu političkog djelovanja. S druge strane, opasno je ako cjelokupna politička moć u entitetu bude koncentrisana u rukama jedne političke stranke, što u praksi znači uskog oligarhijskog vrha jedne političke stranke.

Pitanje da li će predsjednik Republike Srpske istovremeno biti i član Predsjedništva nema neposredne veze sa pitanjem predsjedničkog sistema u Republici Srpskoj. Treba znati da Republika Srpska već sad ima polupredsjednički sistem vlasti i da predsjednik Republike ima značajna ustavna ovlašćenja. Stvar je političkih prilika i stvarne moći samog predsjednika da li će neka od tih ovlašćenja koristiti (kao što je, na primjer, pravo zakonodavnog veta, pravo raspuštanja Narodne skupštine i dr.)

Predsjednički sistem značio bi uvećanje moći predsjednika Republike. On bi vršio cjelokupnu izvršnu vlast, a vlada, kao organ izvršne vlasti, ne bi postojala. Dva razloga govore protiv ovakvog rješenja. Prvi razlog je taj što se u rukama jednog organa, čak jednog čovjeka, koncentriše velika moć. U uslovima nerazvijene demokratske političke kulture, nije izvjesno da će predsjednik Republike biti u stanju da kontroliše korištenje te velike moći.

Sve ono što su dosad radili predsjednik Republike i Vlada, radio bi samo predsjednik Republike. Ovo rješenje bi bilo utoliko neprihvatljivije ukoliko bi predsjednik Republike bio biran samo u jednom izbornom krugu, relativnom većinom glasova, kakav je sad slučaj. To bi značilo da ogromna ovlašćenja pripadaju čovjeku koji je dobio mali procenat glasova ukupnog biračkog tijela.

Predsjednik Republike ne bi snosio političku odgovornost tokom trajanja mandata, što znači da ne bi mogao biti razriješen ukoliko bi vodio nelegitimnu politiku, već samo ako bi prekršio ustav ili izvršio neko krivično djelo. Narodna skupština, koja je po Ustavu predstavništvo naroda u kome su predstavljene velike i male stranke, ne bi mogla efikasno kontrolisati predsjednika, koji bi na izborima dobio većinu, ali bi ta većina mogla biti, i vjerovatno bi i bila, tanka i izraz raspoloženja samo dijela biračkog tijela.

Drugi razlog koji govori protiv predsjedničkog sistema je da on ne odgovara prirodi konsocijativne demokratije, kakva postoji u Bosni i Hercegovini, od državnog do kantonalnog nivoa. Naime, konsocijativna demokratija podrazumijeva da konstitutivni narodi budu predstavljeni u različitim organima vlasti, uključujući vladu. Tako, na primjer, u Vladi Republike Srpske se, pored predsjednika Vlade, nalazi osam srpskih, pet bošnjačkih i tri hrvatska ministra. Pošto u predsjedničkom sistemu vlasti vlada ne bi postojala, princip konstitutivnosti naroda ne bi mogao biti ostvaren u izvršnoj vlasti, jer bi sve odluke donosio predsjednik Republike samostalno.

Suštinski, inicijativa da se uvede predsjednički sistem potpuno je suvišna. Ona ne bi doprinijela demokratizaciji političkog života. Umjesto da se predlaže snaženje Narodne skupštine kao zakonodavnog organa, te učini smislenijom neposredna demokratija, kako bi građani mogli sami odlučivati, predlaže se jačanje izvršne vlasti.

Štaviše, predlaže se rješenje koje ne može biti usvojeno. U stvari, predlažu se nove serije političkih rasprava o ustavnim reformama, iako je već sad jasno da je ta inicijativa osuđena na neuspjeh. Javnost bi ponovo bila okupirana raspravama političkih elita, koja ne bi dovela do bilo kakvog pozitivnog ishoda.

Ponovo bi bilo izgubljeno dragocjeno vrijeme za sprovođenje ekonomskih i socijalnih reformi. Ponovo bismo se, umjesto zapošljavanjem, poreskom politikom, preraspodjelom društvenog bogatstva, unapređenjem zdravstva i obrazovanja, bavili pitanjem količine moći pojedinih nosilaca državne vlasti. I, tako stalno ukrug.

Izvor: Buka

Komentari / 13

Ostavite komentar
Name

MILOŠ

14.01.2015 16:26

Kriva inicijativa u krivo vreme i na krivom mestu.

ODGOVORITE
Name

Snaga Naroda

14.01.2015 16:37

Inicijativa Dodika za uvodjenje predsjednickog sistema u RS je hvatanje davljenika za slamku. U nedostatku odgovora na goreca pitanja u RS izmisljaju se nove teme po principu "hljeba i igara" i skrece paznja sa kriminalnih tema i pljcke drzavne imovine. Gdje su rjesenja za Bobar banku, Birac, energetski sektor, itd. ?

ODGOVORITE
Name

Drpa pa prpa

14.01.2015 16:37

MILOŠ, jednom i od tebe ispravno razmišljanje! Milorad Dodik je ionako jedini centar moći u RS, vaninstitucionalni doduše. Sad hoće to da legalizuje. Ima razloga. Kad smijene direktora SIPE koji koči istrage, biće jasno zašto je Milorad navalio.

ODGOVORITE
Name

zasto

14.01.2015 16:42

To je izvrsna ideja.. put u samostalnost Srpske..

ODGOVORITE
Name

nekad

14.01.2015 16:56

Pomen našeg prvog presednika, pa i pokojnog gosp. Jelića izazivao je u čovjeku ponos i davao nam moral , a sad .......BLJAK

ODGOVORITE
Name

sirogojno

14.01.2015 17:11

Nek mi neko navede primjer ko jos pita ista ili je pitala presjednika entiteta...pita se predsjednika vlade ili drzave,kod nas presjednika vjeca ministara...samo se kod nas presjednici entiteta prestavljaju(pogotovo u RS)kao presjednici SAD,KINE,FRANCUSKE itd...oni su samo presjednici entiteta na njihovu ili njegovu(Milinu)zalost, a na nasu hehe radost...hehe

ODGOVORITE
Name

Navijac

14.01.2015 20:04

Ko mu je kriv (Dodiku) sto se kandidovao za Predsjednika entiteta, pa mu se cini da je ona druga funkcija bolja? Slicno kao kad ja povedem sestrinu djecu da im kupim po igracku... sada bi ovu, a sad onu... Naravno, ovdje pokusava da onemoguci opoziciju da mu ometa necasne planove u pljacki entiteta ciji je predsjednik.

ODGOVORITE
Name

Prolaznik

14.01.2015 21:32

Dodik to radi i zato što planira da se na sledećim izborima kandiduje za člana Predsjedništva BiH. On neće odustati. Koliko je ovaj narod lud može se opet desiti da izbori budu pokradeni i on će na taj način opet biti "izabran". Mora ga se otjerati na proljeće. Ne smije ga se ostaviti na poziciji na kojoj je sada, jer je s njim samo nered i propast.

ODGOVORITE
Name

Bivsi SNSD

14.01.2015 23:18

Nikad ,nikad nikad, za Baju glasati necu ,laze, vara, gazi, izdaje...on ce pasti brzo.

ODGOVORITE
Name

Opozicija

15.01.2015 08:54

Ma neka bude predsjednik kucnog savjeta u zgradi u Laktasima !

ODGOVORITE
Name

NIKOLA

15.01.2015 09:33

KOJI DAVLJENIK I SLAMKA SPASA - NIKAD MOCNIJI, A DO VIDOVDANA SAVEZ CE BITI PREPOLOVLJEN.

ODGOVORITE
Name

Ma dajte mu sve

15.01.2015 10:03

Dajte mu da bude sve ne bi li zavrsio kao i Jelic....

ODGOVORITE
Name

Reality Show

15.01.2015 14:03

Americi je daleko lakše da kontrolišu par predsjednika nego parlamente. Još kad parlamentarci ne bi glasali po direktivi...

ODGOVORITE