Godina hladnog rata

Hladni rat za koji se verovalo da je završen ponovo je vratio svet u davne godine kada se strahovalo od velikog oružanog sukoba istoka i zapada, a povod za okretanje točka istorije unazad bila je ukrajinska kriza koja je neočekivano započela kao građanska revolucija da bi se pretvorila u pravi rat.

Svijet 31.12.2014 | 10:35
Godina hladnog rata

Godina za nama donela je nove sukobe na Bliskom istoku, gde je pored nastavka rata u Siriji, došlo do ekspanzije nove islamističke radikalne organizacije Islamska država, čija su uporišta na ogromnim iračkim i sirijskim prostranstvima.

Za to vreme u zapadnoj Africi hara epidemija ebole koja je odnela hiljade žrtava.

Iako je 2014. godina trebalo da osveži sećanje na 100 godina od početka Prvog svetskog rata da se takva tragedija čovečanstva ne bi ponovila, ono što se u Ukrajini dogodilo u poslednjih 12 meseci dovelo je odnose najvećih svetskih sila do usijanja, kao i pre jednog veka.

Najpre su februarske mirne prozapadne demonstracije na kijevskom Majdanu, koje su se ubrzo pretvorile u nasilje i krvoproliće, dovele do prevrata u kojem je tadašnji predsednik Viktor Janukovič bio prinuđen da napusti zemlju i da vlast preda do tada malo poznatim političarima koje je revolucija izbacila na površinu.

Talas nasilja uskoro se preneo iz Kijeva na istok zemlje gde je došlo do prvih čarki proruskog stanovništva sa "Banderovcima" sa zapada zemlje što je u martu rezurtiralo uspelim referendumom za otcepljenje Krima od Ukrajine, a nešto kasnije i do ispunjenja zahteva stanovnika Krima da se teritorijalno pripoje Ruskoj Federaciji.

To je bio događaj posle kojeg se svet ponovo našao u odnosu Hladnog rata, jer su odnosi Moskve i Vašingtona, pre svih, vraćeni u vreme pre pada Berlinskog zida.

Dramatični događaji u Ukrajini nisu time bili okončani, jer je pravi oružani sukob izbio u regionima Luganska i Donjecka, gde su proruski pobunjenici odbili da se povinuju kijevskim vlastima i jednostrano proglasili istoimene narodne republike.

Zapad, kao i Kijev, direktno su optužili ruskog predsednika Vladimira Putina da stoji iza pobune na istoku Ukrajine, kao i iza otcepljenja Krima, dok je Moskva ostala čvrsto pri stavu da su o sudbini Krima odlučili njegovi građani na demokratski način, dok su pobunjenici na istoku zemlje građani Ukrajine sa kojima Kijev mora direktno da pregovara.

Ukrajinske vlasti pokrenule su vojnu ofanzivu na istok zemlje u nameri da povrate vlast, ali to im do današnjeg dana nije uspelo, a vise od 4.500 ljudi poginulo je na obe strane.

U sukobima "antimajdanovskih" demonstranata i fudbalskih huligana u Odesi došlo je do tragedije kada je u požaru zgrade sindikata vise od 40 demonstranata izgorelo, ali u pamćenju svetske javnosti najupečatljiviji utisak ostavilo je misteriozno rušenje malezijskog aviona i pogibija svih 283 putnika i 15 članova posade iznad istočne Ukrajine.

Istraga još nije pouzdano utvrdila ko je srušio avion, a ukrajinske i proruske snage negirale su krivicu iznoseći međusobne optužbe.

Ukrajinska kriza osim što je iz osnove poremetila odnose istoka i zapada, dovela je do pravog ekonomskog rata, koji je rezultirao padom cene nafte ispod 60 dolara po barelu uz tendenciju daljeg pojeftinjenja.

Niska cena nafte i zapadna ekonomska blokada snažno su uzdrmale rusku ekonomiju, a ruska rublja dramatično je pala na najnižu vrednost od 1998. godine kada je Rusiju potresla teška ekonomska kriza.

Umesto prema zapadu, Rusija se orijentisala ka istočnim zemljama, stopirala evropski projekat izgradnje Južnog toka i okrenula se izvozu energenata u Kinu, dok je sa Turskom postigla dogovor o izgradnji gasovoda.

Godinu za nama obeležila je i militantna muslimanska organizacija, Islamska država,

čiji su pripadnici u Savetu bezbednosti UN proglašeni teroristima i protiv kojih je pokrenuta međunarodna koalicija čiji je deo i Srbija.

Pripadnici Islamske države likvidirali su na teritoriji Iraka i Sirije hiljade muslimanskih

neistomišljenika, kao i stotine svojih pripadnika iz inostranstva koji su želeli da napuste redove njihove armije.

Posebno brutalno, odsecanjem glava, oni su pogubili desetine talaca iz zapadnih država, bilo da su ovi bili novinari, humanitarni radnici, vojnici ili neke druge profesije.

Epidemija ebole usmrtila je vise od 7.500 osoba u zemljama zapadne Afrike, a iako se strahuje od njenog širenja na ostatak sveta, zasad je koncentrisana u Gvineji, Liberiji i Sijera Leoneu.

Svetska zdravstvena organizacija proglasila je kraj epidemije u Senegalu,Nigeriji i Kongu.

Poslednji mesec u tekućoj godini ponovo je doneo podsećanje na hladni rat, a reč je o neočekivanom nagoveštaju normalizacije odnosa SAD i Kube posle vise od pola veka od prekida diplomatskih odnosa.

Predsednici SAD i Kube Barak Obama i Raul Kastro obznanili su da su posle višemesečnih tajnih pregovora spremni da preduzmu korake ka obnavljanju diplomatskih odnosa.

Izvor: Tanjug

Komentari / 2

Ostavite komentar
Name

rodjo

31.12.2014 13:38

Nazalost ali ce Ameri podkupiti sve tzv Ruske prijatelje.

ODGOVORITE
Name

crni

31.12.2014 17:06

Šukasti I Rogati nemogu se bosti

ODGOVORITE