Vlada Srpske neće dočekati naredne izbore

BiH treba državnike koji će voditi interese o narodu, a ne politikante koji će voditi interese samo o sebi, rekao je Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH.

"Ako budemo politikanti, onda ćemo nastaviti da tonemo kao društvo. Uvjeravam vas da ja dio takvog scenarija neću biti", rekao je Ivanić.

Mišljenja je da nova njemačko-britanska inicijativa, niti implementacija odluke "Sejdić i Finci" ne znači mijenjanje dejtonskog uređenja BiH.

"Sasvim jasno: Neće biti zahtjeva za promjenama ustavnih nadležnosti, ja vas u to uvjeravam, a imaćete priliku da vidite da će tako biti", rekao je on.

NN: Šta je, po Vama, najvažniji događaj 2014. godine?

IVANIĆ: Politički, najvažniji događaj su izbori koji su bili neka vrsta blage prekretnice jer je došlo do neke vrste podjele društva. Od dvije najvažnije funkcije jedna je pripala opoziciji, jedna vlasti, od dva nivoa vlasti jedan je pripao opozicionom bloku iz RS, a drugi vladajućima iz RS. To je za mene politički najupečatljiviji događaj. Mimo politike, poplave su bile jedan zaista težak događaj i one će uticati na ekonomske pokazatelje. Ono što je meni upečatljivo je stepen solidarnosti mlađih ljudi i solidarnost koju je pokazala moja generacija, i to je nešto jako pozitivno.

NN: Vidjeli ste, vjerovatno, nezadovoljne radnike koji su iz Tuzle krenuli ka granici "da se isele". Kako to komentarišete? Izolovan događaj ili uvod u nešto veće?

IVANIĆ: Mislim da je to vrhunac teških uslova u kojima živi dio predratnog industrijskog stanovništva u predratnim industrijskim centrima poput Tuzle. Ti ljudi su danas neka vrsta "viška" - ne mogu da nađu posao u okviru onoga što znaju i za šta su se školovali. Oni su godinama već iscrpljeni i zato ne mislim da je to izolovan događaj. Ja već mjesecima govorim da se u oblasti ekonomije nešto mora uraditi jer nam se, u protivnom, ponovo mogu desiti protesti, ovaj put još razorniji nego što su bili prošle godine. Političke strukture to moraju imati na umu.

NN: Političare najčešće okrivljuju da su jedini krivci za nedostatak reformi i korupciju. Koliki je, po Vašem mišljenju, njihov udio u lošem stanju u kojem se nalazimo, a koliko možda ni samo društvo nije spremno da se mijenja, nespremnost suočavanja sa reformama?

IVANIĆ: Ubjedljivo je najveća odgovornost političara. Oni treba da vode narod. Narod jednom u četiri godine na izborima odlučuje u kom pravcu da se ide, a onda političari četiri godine odlučuju kuda treba da ide narod. Naravno, iskreno govoreći, i opšti ambijent u društvu mora biti bolji nego što jeste, biti spreman na reforme, imati razumijevanja za potrebe promjena. Nemoguće je ako ste stalno suočeni sa zahtjevima da sve ostane isto, da nema otpuštanja u javnom sektoru, da nema smanjenja davanja iz budžeta, očekivati da će biti bolje. Dakle, mora i to postojati, ali ključ odgovornosti je na političarima da imaju viziju. Većina naših političara nema viziju i zato nose najveću odgovornost za ovo stanje.

NN: Koliko je naše društvo sad spremno na te teške reforme? Znamo da i mnoga razvijenija društva imaju otpor kad su reforme u pitanju?

IVANIĆ: Vjerovatno nije spremno, ali ni u drugim društvima nije bio postignut potpuni konsenzus pa su se reforme odvijale. Navešću primjer bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Šredera. On je imao silne otpore reformama koje je sprovodio, ali je danas Njemačka zbog tih reformi stabilna zemlja koja je pregurala krizu bez većih problema.

NN: Da, ali je Šreder zbog tih reformi izgubio vlast, a SPD više nije uspio osvojiti vlast.

IVANIĆ: U tome je razlika između državnika i politikanata. Politikanti će pustiti da zemlja propadne da bi oni ostali na vlasti, a državnici će radije da ne budu ponovo izabrani ali da zemlja ostane stabilna. Mislim da i nama treba više državnika a manje politikanata.

NN: Hoće li uspjeti njemačko-britanska inicijativa? Ja nisam baš preveliki optimista jer mi se čini da se ona previše oslanja na političare da će na neki način reformama sami odsjeći granu na kojoj sjede. To mi se čini teško da će se desiti.

IVANIĆ: Nisam baš siguran da vam je to dobra ocjena zato što tu inicijativu treba gledati u globalnom okviru, u uslovima ozbiljnog zaoštravanja prilika u Ukrajini. Očito je EU stalo da se odnosi na Balkanu relaksiraju i zato je odlučila da napravi vremensku preraspodjelu potrebnih reformi. Ja mislim da to nije loša stvar. Moj uslov u pregovorima sa Federikom Mogerini je bio da nam oni ne podnose spisak reformi nego, naprotiv, da ih mi usaglašavamo s njima jer sam uvjeren da je to jedini način da se dođe do reformi koje su moguće, koje imaju saglasnost i koje su ostvarive.

NN: Neke diplomate, kad se kamere ugase, nezvanično govore da se može desiti "Sanaderov sindrom", tj. da političari učine sve da ne dođe do reformi po kojima bi možda i sami završili kao Sanader u Hrvatskoj.

IVANIĆ: Kao što sam rekao: postoje politikanti i državnici. Državnici će razmišljati o dugoročnom interesu naroda, a politikanti samo o svom interesu. Ako budemo politikanti, onda ćemo nastaviti da tonemo kao društvo. Uvjeravam vas da ja dio takvog scenario neću biti.

NN: Ima li kod nas više politikanata ili državnika?

IVANIĆ: Vidjećemo. Svi imaju šansu da se sada pokažu.

NN: Je li "zapelo" u formiranju Savjeta ministara? Ide li to nešto sporije? Da ne uđemo opet u neku krizu?

IVANIĆ: Nema krize, mislim da bismo u najskorije vrijeme mogli dobiti mandatara, a nakon toga i Savjet ministara i druge ključne funkcije.

NN: Ima li ikakve šanse da SNSD bude dio vlasti na nivou BiH?

IVANIĆ: Mislim da ne. Mislim da su oni objektivno svojim ponašanjem i odnosom prema meni, a posebno prema najvećoj stranci Saveza za promjene SDS-u doveli do toga da je to praktično neostvarivo.

NN: I za kraj da se još jednom vratimo na te reforme koje se očekuju... Može li se u nekim obrisima reći da li one na kraju donose suštinsko mijenjanje dejtonskog uređenja, ili samo neke manje promjene?

IVANIĆ: Ja sam bio više nego jasan: pozicija RS je efikasnije donošenje odluka u okviru postojećih ustavnih nadležnosti. To znači reforme praktične politike, a ne reforme institucionalnog okvira. Ja sam sasvim siguran da neće biti nikakvih promjena nadležnosti. Bude li to neko tražio, onda će to u startu značiti nametanje a ne saglasnost, a čim saglasnosti nema - nema ni uspjeha. Sasvim jasno: Neće biti zahtjeva za promjenama ustavnih nadležnosti, ja vas u to uvjeravam, a imaćete priliku da vidite da će tako biti.

NN: Vi ste dugo bili u Savjetu Evrope i odlično poznajete elemente odluke "Sejdić i Finci". Neki ljudi govore da njena implementacija na mala vrata znači suštinske promjene koje dovode u pitanje principe pariteta, rotacije, etničke zastupljenosti...

IVANIĆ: Ne, ništa se od toga ne dovodi u pitanje. To bi se dogodilo da se ostalima garantuje da uđu. Ali ako im se otvori prostor, a oni objektivno ne mogu biti izabrani, problem "Sejdić i Finci" je završen, a nije se promijenila suština uređenja BiH. Niko nije zabranio pripadnicima nacionalnih manjina da budu imenovani za ambasadore, sada oni to mogu biti. Jedino ako bi neko ekstremno primjenjivao tu sintagmu "ostali" tražeći garancije da ostali imaju ono što imaju Srbi, Hrvati i Bošnjaci. To nije realno. Njima ne treba ništa zabraniti, ali im ne treba ništa garantovati, za razliku od konstitutivnih naroda kojima se mora garantovati.

NN: Često smo u "Nezavisnim" dočekivali ambasadore koji primjenu odluke "Sejdić i Finci" upravo vide kao ukidanje etničkog i uvođenje građanskog uređenja. Oni to zovu "dalje od dejtonskog ka briselskom uređenju", a po nekima to znači i "jedan čovjek, jedan glas".

IVANIĆ: To mogu da kažu samo oni koji ne poznaju BiH i koji su ovdje samo formalno i birokratski. Mislim da to govore ambasadori koji po svom autoritetu i ne uživaju baš veliki respekt. Dobri poznavaoci prilika u BiH nikad tako nešto ne bi rekli. U BiH je nemoguć princip "jedan čovjek, jedan glas", a ta sintagma "manje dejtonskog, više briselskog" ne znači ama baš ništa. Ako bi se o tome radilo, to bi bilo samo "prepakivanje" proteklih osam godina u kojima se ništa nije desilo. Onaj ko hoće zastoj BiH promovisaće takvu politiku. BiH može funkcionisati samo u okviru Dejtona. Dejton je dovoljno širok da daje prostor za dogovor ako ga želimo. Ja nakon Pedija Ešdauna više nisam zabrinut da bi bilo ko išao u takva nametanja. Niko pametan to ne bi radio.

NN: U RS je formirana nova vlada. Kako vidite njen rad u narednim mjesecima?

IVANIĆ: To nije nova, to je stara vlada i imaćemo sve ono što smo imali u proteklih osam godina. Kome je bilo tada dobro biće zadovoljan, a svi oni koji misle da ovo što je rađeno proteklih osam godina nije dobro ostaće nezadovoljni. Prema tome, ništa se tu ne mijenja. Mislim da ova vlada neće predugo trajati te da neće dočekati naredne opšte izbore. Kada i kako ne bih spekulisao, ali ona ne može ponuditi ništa novo. Vidjećemo rutinsko, šablonsko "odrađivanje" onako kako su i radili zadnjih osam godina.

Izvor: Nezavisne novine