Ne rade, a gutaju milione

Komisija za koncesije BiH samo je jedna od mnoštva državnih institucija s minornim učinkom, kojoj predviđaju ukidanje ili prestrukturiranje, o čemu će posljednju riječ imati Savjet ministara i Parlamentarna skupština BiH, kao najviši organi izvršne i zakonodavne vlasti.

Ako je vjerovati najavama nove državne vlasti, desetine državnih agencija, direkcija, komisija, uprava i kancelarija, čiji se troškovi ni blizu ne mogu mjeriti učinkom u njihovom radu, vrlo brzo će se naći pod lupom novog Savjeta ministara BiH.

Koliko je, zapravo, cijela situacija u i oko Komisije za koncesije apsurdna potvrđuju i riječi njenog predsjednika Hameda Mešanovića koji i sam priznaje da ova institucija ne radi kako treba!

"Mi smo predlagali da se Komisija prestrukturiše. Takođe, po mom mišljenju sedam članova Komisije je previše, ali tu su gledali na zastupljenost. Ovdje, sada kako je, ne treba niko jer koncesije se ne dodjeljuju! A ne dodjeljuju se zato što smo blokirani. Danas u BiH imamo haos od 14 komisija za koncesije i 14 zakona", ističe Mešanović, predsjednik koji već četiri godine radi u tehničkom mandatu (kao i njegov zamjenik Milomir Amović).

On priznaje da je Komisija ostvarila minoran učinak, no tvrdi da su uzroci sasvim druge prirode.

"Tačno je da nismo ništa uradili, ali nismo ni mogli jer je politika potpuno blokirala koncesionarstvo na nivou BiH", uvjerava Mešanović.

Komisija, koja je osnovana još 2005. godine, s trenutnim godišnjim budžetom od oko milion KM, u ovom trenutku ne može se pohvaliti ni prolaznom efikasnošću u radu, i to iz više razloga.

Jedan je što ova institucija ne može da daje koncesije, već samo, kao regulatorno tijelo Parlamentarne skupštine BiH, prati postupak dodjele koncesije, daje potrebne saglasnosti, itd. I tu onda nastaje problem.

Drugi, nešto prostiji, jeste što nijednom od 16 zaposlenih u ovoj instituciji (uključujući sedam članova Komisije sa primanjima od preko 3.500 KM) očito previše ne smeta što ne rade gotovo ništa jer imaju "masne" plaće i vrlo poželjna radna mjesta.

Mešanović navodi da je sam čuo za inicijative za ukidanje neproduktivnih institucija na nivou BiH, no tvrdi da su problemi mnogo dublji. Tako podsjeća da je pokrenuta jedna dodjela koncesije, za koridor 5c, ali da su posao kasnije "protivzakonito preuzeli entiteti".

U proteklom periodu, kako tvrdi, 35 zahtjeva za dodjelu koncesija su proslijedili resornim državnim ministarstvima, ali da je sve (o)stalo na tome.

"Samo u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa imamo sigurno dvadesetak zahtjeva koji stoje. Takođe i u Ministarstvu finansija", navodi on.

Iz Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, međutim, imaju svoju stranu priče. Naglašavaju da se radi o "klasičnoj zamjeni teza", podsjetivši da je Savjet ministara još u julu 2012, nakon razmatranja izvještaja o radu Komisije od 2005. do 2012. godine, konstatovao da je njihovo funkcioniranje krajnje nezadovoljavajuće.

"Dakle, s jedne strane imali ste kontinuiranu evoluciju budžeta ove institucije sa 226.601 KM na 1.076.151 KM, uz kontinuirani porast broja zaposlenih, a s druge više nego minorne učinke, sem ukoliko pod rezultatima njenog djelovanja ne podrazumijevate finansiranje doktorata pojedinim članovima Komisije ili odlazak na studijska putovanja", ističu iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, kojim rukovodi ministar Boris Tučić.

Odgovaraju da je prozivanje Ministarstva "žalosna namjera da se sopstveni nerad, ali i grčevita potreba za ostankom na više nego isplativoj funkciji pravda navodnim postojanjem dvadesetak koncesionih zahtjeva".

"Na osnovu svojih službenih evidencija Ministarstvo ističe da mu u 2014. nije dostavljen nijedan koncesioni zahtjev. Uostalom, zar zaista neko misli da je logično očekivati da u Ministarstvu postoji dvadesetak zahtjeva za razmatranje i dodjelu koncesije a da se niko od tih navodnih podnosilaca zahtjeva javno ne oglasi po tom pitanju? Na kraju, odluku o dodjeli koncesije na nivou BiH donosi isključivo Savjet ministara BiH", navode iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Nakon svega izvjesno je da novu vlast BiH, koja je najavila korjenite reforme kroz ukidanje ili restrukturiranje neproduktivnih institucija čeka veliki test.

Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa navode da bi osnovni koraci koje bi trebalo preduzeti podrazumijevali, prije svega, izbor novog saziva Komisije za koncesije BiH "posredstvom procedure koja ne bi bila opterećena različitim manjkavostima".

"Neophodno je i dodatno unaprijediti normativni i operativni okvir u kojem Komisija djeluje te ojačati njenu komunikaciju i saradnju sa entitetskim komisijama. U suprotnom, nastaviće se osipanje budžetskih sredstava isključivo na plate i beneficije povlaštenih pojedinaca", ističu iz Ministarstva.

Izvor: Nezavisne novine