Od RiTE Ugljevik traže tri milijarde odštete

BiH bi mogla platiti odštetu od vrtoglavih tri milijarde maraka ukoliko izgubi spor koji protiv nje vodi "Elektrogospodarstvo Slovenije - razvoj in inženiring", u vezi s njihovim ulaganjima u izgradnju Rudnika i
Termoelektrane (RiTE) Ugljevik, saznaju "Nezavisne novine".

Naime, Slovenci ne odustaju od tužbi, pa su tako još polovinom juna ove godine podnijeli tužbu protiv BiH i pred Međunarodnim centrom za rješavanje sporova u Vašingtonu (ICSID).

Odštetni zahtjev iznosi 750 miliona evra, a ukoliko BiH izgubi spor, on bi sa svim kamatama iznosio čak tri milijarde maraka.Naime, Slovenija je 1981. godine investirala jednu, a BiH dvije trećine novca u izgradnju Termoelektrane Ugljevik, koja je počela s radom 1985. godine.

Termoelektrana je bila dužna Sloveniji redovno isporučivati proizvedenu struju u skladu s visinom uloženih sredstava u njenu izgradnju. Tako je i bilo sve do početka ratnih dešavanja u bivšoj Jugoslaviji, kada je isporuka prekinuta.

Kako se navodi na sajtu ICSID-a, tužbu je podnijelo preduzeće "Elektrogospodarstvo Slovenije - razvoj i inženiring".Pokušali smo stupiti u kontakt s nekim iz ove firme, ali bezuspješno.

Na slovenačkom poslovnom imeniku bizi.si ustanovili smo da ovaj subjekat posluje, ali da nema zaposlenih. Ipak, imaju otvorenu podršku Vlade Slovenije za spor protiv BiH.

Ostaje nejasno kako firma koja ne ostvaruje prihode, angažuje advokatsku kancelariju u izuzetno skupom procesu.Mlađan Mandić, pravobranilac BiH, rekao je da su za ovu arbitražu Slovenci izabrali Šveđanina za arbitra, BiH je izabrala profesoricu iz Srbije Maju Stanivuković, dok njih dvoje još treba da se dogovore u vezi s trećim članom.

"Sve ide po planu, ali činjenica je da ta arbitraža neće ipak biti u Vašingtonu nego u Hagu", kaže Mandić. On pojašnjava da se arbitraža odnosi na tužbu Slovenije, u vrijeme kada je bila društvena svojina, u vrijeme kada je postojao samoupravni sporazum i društveni dogovor, pa je dio novca za izgradnju TE Ugljevik dala Slovenija.

"Struja im je za ta ulaganja sve do rata isporučivana, a onda je usljed bombardovanja uništena trafo-stanica u Hrvatskoj i od tada se nije isporučivala struja Sloveniji", rekao je Mandić i dodao da se u ovom slučaju konkretno radi o tome da Slovenci sada traže cijenu struje koju nisu dobili, jer joj je BiH nije isporučila svih tih godina.

Što se tiče RiTE Ugljevik, Mandić navodi da s njima ima dobar kontakt, te da su im data ovlaštenja da vode kompletan postupak.Govoreći o arbitraži, Mandić kaže da se Slovenci pozivaju na Zakon o sukcesiji i samoupravni sporazum. Međutim, on smatra da će konačan ishod zavisiti od trećeg arbitra.

"Imamo mi svoje argumente, imaju i oni, ali da može to da se riješi po Zakonu o sukcesiji, ne bi podnosili tužbu arbitru", rekao je Mandić.Prema njegovim riječima, Slovenci su ovaj slučaj okarakterisali kao spor između dvije države.

"Međutim, kada je nastao taj ugovor i samoupravni sporazum, na koji se pozivaju Slovenci, u tom trenutku nije postojao međurepublički sporazum, a onda kada su se odvojili iz Jugoslavije smatraju da je to postalo međudržavni spor, s čim se ne slažem i to je bio moj osnovni prigovor kada smo išli na arbitražu", rekao je Mandić i dodao da bi spor mogao trajati najmanje godinu ili dvije dana.

On je istakao da bi u slučaju gubljenja spora odštetu platila država BiH, pošto se radi o međudržavnom sporu, ali da smatra da Slovenija neće uspjeti da pobijedi u sporu.

"Naše šanse povećava to što u samoupravnom sporazumu u to vrijeme nema elemenata inostranosti i što je u suštini to preduzeće 1981. godine bilo društena svojina i bilo je vlasništvo, banalno prevodeći, i BiH i Slovenija, i Srbije i ostalih republika bivše Jugoslavije", kazao je Mandić.

U vezi s ovim sporom nismo uspjeli dobiti stav RiTE Ugljevik, jer nisu odgovorili na naša pitanja poslata još prošle sedmice.Nenad Radović, izvršni direktor za organizaciono-pravne poslove "Elektroprivrede RS", rekao je da je u ovom slučaju tužena država BiH, a ne RiTE Ugljevik, što se mora imati u vidu.

"Smatramo da taj spor ne bi trebalo da se izgubi i mi smo se dobro pripremili za arbitražu", rekao je Radović. Čak i ako se slučajno desi da BiH izgubi spor, on ne vjeruje da bi arbitraža odlučila da se isplati cjelokupni traženi iznos od tri milijarde maraka.